Unaprjeđenje nautičkog turizma

Na sjednici Odbora za turizam Hrvatskog sabora predstavljeni prijedlozi i mjere unaprjeđivanja nautičkog turizma u RH

Nužno je što hitnije donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s ciljem poticanja investicijskih ulaganja, osigurati zadržavanje plovila pod stranom zastavom u RH i nakon ulaska Hrvatske u EU te osigurati dodatne pogodnosti.

Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK, na sjednici Odbora za turizam Hrvatskog sabora koja se održala 26. travnja naglasila je kako je nužno što hitnije poboljšati konkurentnost nautičkog turizma jer je riječ o važnom segmentu naše turističke ponude. Tema sjednice bila je „Prijedlozi i mjere za unaprjeđivanja nautičkog turizma u RH“ čiji su prihodi samo dio aktivnosti koje donose profit turističkoj branši.

Sjednica je održana na inicijativu nautičkog sektora u Hrvatskoj koji je okupljen putem niza strukovnih udruga pri HGK (Udruženje hrvatskih marina, Udruženje pružatelja usluga na plovilima – charter, Udruženje turističkih brodara i Udruženje male brodogradnje) i udruga nautičkog sektora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te različitih nacionalnih i regionalnih udruga malih na kojoj su strukovne udruge predstavile prijedloge odnosno mjere kojima bi Vlada RH mogla osigurati nesmetan daljnji razvoj nautičkog turizma.

Prosječna dnevna potrošnja nautičara pri plovidbi iznosi 100 eura, što je znatno više od potrošnje stacionarnoga gosta. Najviše je nautičara u dobi od 30 do 49  godina, a prosječna dob iznosi 44 godine“, istaknula Krešić-Jurić. Nautičari su izrazito obrazovani. Više od 80 posto nautičara ima završenu višu ili visoku školu, a na putovanju ostvaruju u prosjeku 14 noćenja, od čega oko devet noćenja u marinama. Do sada je podrška razvoju nautičkog turizma bila više deklarativna, a prisutna je i neusklađenost zakonodavstva u području pomorskog dobra. Učinkovito rješavanje problema iziskuje suradnju resornih ministarstava te ostalih relevantnih subjekata.

O pomorskom dobru i nautičkom turizmu govorio je kap. d.pl Branko Kundih i objasnio kako je pomorsko dobro opće dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu. Ono uključuje unutarnje morske vode i teritorijalno more te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim. Pomorsko dobro obuhvaća jednu trećinu državnog teritorija s oko 33 tisuće četvornih kilometara i 6276 kilometara duljine morske obale uključujući i otoke. „Složena stoljetna problematika imovinskopravnih odnosa na pomorskom dobru jednostavno nije razriješena. Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem regionalne i lokalne samouprave u skladu sa zakonom“, objasnio je Branko Kundih te upozorio kako konzistentni sustav upravljanja, održavanja i zaštite pomorskog dobra, uključujući upravni i inspekcijski nadzor, u Republici Hrvatskoj ne postoji. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nakon četiri godine priprema i niza konačnih zakonskih prijedloga još nije donesen, a nisu definirani ni ciljevi ni Strategija na pomorskom dobru. Morske luke u funkciji nautičkog turizma u cijelosti su pomorsko dobro. Pravni pojmovi objekata nautičkog turizma nisu jasno i precizno definirani, a pravni propisi nisu ujednačeni. Kundih je na kraju zaključio kako je potrebno osnovati posebnu jedinstvenu upravu/javnu ustanovu kao centralno tijelo u funkciji integralnog upravljanja pomorskim dobrom.

Turisti nautičari troše znatno više od stacioniranih gostiju.

Nautički je sektor u razdoblju od 1995. do 2008. godine bio jedan od najpropulzivnijih sektora u hrvatskoj ekonomiji, a od 2009. počinje njegova snažna stagnacija“, upozorio je Roko Vuletić iz HUP-a. U posljednje je četiri godine sagrađeno samo šest novih marina s oko 1000 vezova. Prodaja plovila u Hrvatskoj (građanima Hrvatske i strancima, državljanima koji brodove drže pod hrvatskom zastavom) pala je tijekom 2009. godine za 80 posto. „Izravna bi ulaganja u gradnju 10.000 novih vezova te minimalnu prateću infrastrukturu marine iznosila 550 milijuna eura, a tri nova veza u marini generiraju jedno novo radno mjesto“, rekao je Vuletić. Uzroci stagnacije su mnogobrojni, a neki su od njih nepotpuna planska odnosno prostorna dokumentacija, sporost administracije, preskupa koncesija te PDV na cijenu veza koji iznosu  23 posto, dok za turističku djelatnost iznosi 10 posto. „Potrebno je što hitnije oživotvoriti Strategiju razvoja nautičkog sektora u Hrvatskoj i hitno treba ukinuti posebni porez na plovila, tzv. “trošarinu”“, upozorio je Vuletić.

Branimir Mađer iz HGK naglasio je da treba uskladiti definicije plovila, izjednačiti troškove upisa i pregleda plovila i proceduru s praksom u državama članicama EU. Nužno je zadržati povlaštenu stopu PDV-a od 10 posto za charter. Prema važećim zakonskim propisima u Hrvatskoj nije moguće obavljati charter djelatnosti s plovilima pod zastavama država članica EU. Zbog toga hitno treba odrediti uvjete obavljanja charter djelatnosti nakon ulaska Hrvatske u EU vodeći računa o zaštiti hrvatskih tvrtki. Mali brodari nisu konkurentni u odnosu na susjedne zemlje. Cijena usluga malih brodara ovisi o cijeni pogonskoga goriva za koje trenutno plaćaju puni iznos, dok konkurentne susjedne zemlje Italija i Slovenija omogućuju brodarima kupnju goriva po povlaštenoj cijeni. Izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama treba omogućiti brodarima korištenje “plinskog ulja obojenog plavom bojom” kao pogonskoga goriva, rekao je Mađer i aktivno uključiti strukovna udruženja u osmišljavanje i kreiranje promocije nautičkog turizma i Hrvatske kao nautičke destinacije.