U Hrvatskoj je 2014. godine zabilježeno 1.022.700 pušača, od čega 628.800 je muškaraca te 393.900 žena. Jeste li iznenađeni? Istražili smo temu i donosimo najnovije rezultate istraživanja časopisa BMC medicine koji objavljuje originalna istraživanja svih područja medicine i kliničke prakse.
Poznata je činjenica da se ljudi jako teško odriču svojih poroka, posebno ukoliko ih na to tjera država. Međutim, ukoliko spadate u grupu pušača, htjet ćete znati najnovija istraživanja na temu cigareta.
Prije se smatralo da je pušenje cigareta povezano s otprilike 30% pušenjem povezanih bolesti. To je strašan podatak sam po sebi i nije nelogičan s obzirom na sastav cigareta koji uključuje nikotin, katran, ugljični monoksid i oko 4.000 drugih otrovnih kemijskih spojeva. Podatak koji šokira jest da su istraživači u starijim istraživanjima potcijenili sinergijski učinak ove ovisnosti te da pravi postotak povezanosti cigareta i smrti od bolesti uzrokovanih pušenjem iznosi čak 67%. Jeste li se sada malo zamislili? Tu priči nije kraj.
[bctt tweet=”Hrvati svaki dan popuše čak 27,8 milijuna #cigareta u iznosu od 639,4 milijuna kuna!”]
Hrvati popuše čak 10,15 milijardi cigareta godišnje i potroše 233,4 milijardi kuna godišnje. Za usporedbu, Vlada je proračunom odredila da na znanost, obrazovanje i sport 2015. godine potroši 214 milijuna kuna, a na samu prevenciju pušenja troši se oko 2% zdravstvenog budžeta. Veliki je interes industrije da to tako i ostane, no ni država ne kaska za svojim dijelom kolača s obzirom da se od tolike potrošnje kućanstava na cigarete prikupi oko 190 milijardi kuna poreza. Iako je Hrvatska uvela niz restrikcija i zakonskih mjera u kafićima, restoranima, na radnim mjestima, u transportu, te vezano za e-cigarete, suglasnost i takozvana ‘poslušnost’ građana je niska.
Bez obzira na uvedene restrikcije, američki Institut za mjerenje i evaluaciju zdravlja objavio je putem časopisa Journal of American Medical Association da se Hrvatska nalazi među deset svjetskih zemalja s najvećom stopom porasta raširenosti pušenja u posljednjih 35 godina. To je rezultat statističkih podataka iz 187 analiziranih zemalja. Zaključak istraživanja je da se rasprostranjenost pušenja smanjila u promatranom razdoblju, no istovremeno se broj pušača globalno povećao, najviše zbog ukupnog povećanja broja stanovnika. Ukupan broj popušenih cigareta diljem svijeta dosegao je broj od šest trilijuna.
Izaberite najpovoljnije dopunsko zdravstveno osiguranje za sebe i svoje najmilije na kompare.hr
Među 75 zemalja u 2012. pušači su prosječno popušili više od 20 cigareta dnevno. Hrvatski pušači su 2012. godine prosječno pušili 27,2 cigarete dnevno u prosječnom iznosu od 11.260,8 kuna mjesečno po osobi, čime smo daleko ispred svih susjeda osim Srbije čiji pušači zajedno s Litvancima drže sam vrh ove nezahvalne ljestvice.
Najveća zabrinutost vidi se u broju pušača i broju popušenih cigareta dnevno. Ne tako davne 1980. godine hrvatskih pušača bilo je ukupno 897.300 i pušili su 19 cigareta dnevno. Već 1996. brojke su narasle na 995.300 pušača i dnevno konzumiranih 22,3 cigarete. 2006. broj je porastao na nešto više od milijun, a broj popušenih cigareta na dnevnoj razini bio je 26,2.
Zanimljiv podatak je da u Hrvatskoj sada ima manje žena pušačica. 1980. bilo ih je 399.700, broj je zatim skočio 1996. na 426.200, te se od tada postepeno smanjuje. 2006. broj je pao na 396.600 te 6 godina kasnije na 393.900. U svim državama vidljiv je ovaj trend osim u Švedskoj, gdje žena pušača ima preko 100.000 više od muškaraca pušača.
Možemo se tješiti da nismo najgori ako gledamo ovisnost o cigaretama na globalnoj razini. Mauritanci puše dnevno čak 41 cigaretu, Eritrejci 38, a Ruanđani 36. Hrvatska je svrstana među države poput Islanda s 27, Slovačkom s 29,7, Jemena i Paname s 30, te Tajvana s 32 cigarete dnevno. Države u kojima pušači najmanje popuše dnevno su Čad, Burkina Faso i Gvineja po jednu cigaretu, te Peru s četiri.
Dosad je utvrđeno kako je i pušenje u automobilu uz otvoreni prozor i upaljenu klimu uzrok stvaranju previše toksičnog dima. Vrijednost zagađenja jedne zapaljene cigarete premašuje preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za 3 puta. Da vam to bolje dočaramo – duhanski dim u automobilima jednak je polovici ukupnog onečišćenog zraka u kafićima prema istraživanju Sveučilišta Aberdeen iz 2012. Ukoliko pušite u vožnji, zapitajte se kakav utjecaj to ima na vašu djecu – što se tiče zdravlja, ali i navika.
Izaberite najpovoljnije dopunsko zdravstveno osiguranje za sebe i svoje najmilije na kompare.hr
Zašto smo u porastu što se tiče broja pušača i dnevne konzumacije cigareta? Nikotinska industrija prejaka je da bi javno mišljenje i antinikotinske kampanje značajno utjecali na građane. Sve zemlje koje su uložile znatnija sredstva, kao npr. SAD, zabilježile su i odlične rezultate. One koje nisu uložile, poput Hrvatske, imaju porast broja pušača, ali i bolesti vezanih uz pušenje. Zakonom se ne čini dovoljno pa se često vidi da se u uredima, pa i liječničkim ordinacijama, ali i ispred bolničkih ulaza zapali cigareta bez ikakve kazne.
Glavni problem nalazi se u mentalitetu građana koji smatraju da jedini pravi osjećaj ugode mogu dobiti ako zaborave da je pušenje štetno. Pušenje je također i duboko ukorijenjeno u našoj kulturi još otkad su Turci došli u ove krajeve s duhanom i kavom.
Sigurno ćete reći nešto u stilu: ‘Zašto bih prestao pušiti ako je to moj izbor, pravo i štetim samo sebi?’ To je samo djelomično točno, jer ukoliko vi pušite, dim koji ispuštate škodi nevinim prolaznicima i ljudima u vašoj okolini. Pasivno pušenje je oko 4 puta otrovnije nego aktivno, bez obzira što ljudi udišu dim u ublaženom obliku. Nadalje, dim koji ljudi udišu pasivnim pušenje sadrži mnogo više razine mnogih otrova i kemikalija uzročnika raka, uključujući: 3 puta veće razine ugljičnog monoksida, 10 do 30 puta više nitrosamina, te između 15 i 300 puta više amonijaka.
Rješenje nije ni smanjenje dnevno popušenih cigareta u svrhu unosa manje količine nikotina u organizam. Norveški Institut za javno zdravstvo proveo je istraživanje na 43.000 pušača s malim brojem popušenih cigareta dnevno i dokazao pet puta veću povezanosti krvožilnih bolesti i raka pluća kod osoba s 1 do 4 konzumirane cigarete od nepušača.
Sigurni smo da ne želite završiti kao jedna od statistika ukoliko pušite ili ste u blizini pušača, no ne piše se redovito o štetnosti cigareta samo da bi se omalovažio osobni izbor. Piše se jer su posljedice dugotrajnog, ali i kratkotrajnog pušenja toliko strašne da ih se i liječnici ponekad groze. Učinite si uslugu i dugoročno se pobrinite za svoje zdravlje.
Pušači i oni u njihovoj blizini tijekom svog života imaju puno više troškova u zdravstvenim ustanovama zbog čega je izuzetno pametno ugovoriti zdravstveno osiguranje. Pogledajte i izaberite najpovoljnije dopunsko zdravstveno osiguranje za sebe i svoje najmilije na kompare.hr
