Koliko Hrvati izdvajaju za štednju?


Jeste li znali da čak 42% Hrvata ne zna koliko trenutno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68% nikada ne uspoređuje kamatnu stopu banke u kojoj štede sa stopama drugih banaka? Rezultati su to istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2013. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Nešto više od 65% građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune.

Navedeni iznos manji je u prosjeku za 11 kuna od iznosa koji su građani štedjeli tijekom 2012. godine. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 534 kune mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 384 kune, a stariji od 50 godina 363 kune.

Hrvati skloniji klasičnoj štednji

Štednju važnom smatra 78% građana, dok samo njih 3% uopće ne vidi njezinu važnost. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih gotovo 40%, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena. Za razliku od muškaraca, žene se češće odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja, a postotak koliko žene i muškarci često štede provjerite OVDJE.

Zašto Hrvati štede?

Najveći dio građana Hrvatske štedi s ciljem stvaranja financijske sigurnosti slučaju iznenadnih situacija i zbog stvaranja zaliha za „stare dane“ te zbog potrebe za  manjim ili većim kupnjama. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si „kasnije mogao nešto priuštiti“ i kako bi ostvarili želju za putovanjima. Malen dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi „bez posebnog razloga“.

Koliko Hrvati planiraju uštedjeti?

Na pitanje koliko će novca uštedjeti u sljedećih pet godina, 30% ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više nego do sada. Ukupno 43% smatra da će uštedjeti otprilike isto, dok je 27% ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje. Najoptimističnija skupina građana je u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak 50% smatra da će u budućnosti štedjeti više. Ispitanici su prošle godine bili manje optimistični te ih je samo 20% odgovorilo da će u sljedećih pet godina uštedjeti više.

Austrijanci štede najviše, Rumunji i Srbi najmanje

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje građani mjesečno izdvajaju za štednju, Austrija prednjači. Austrijanci tako prosječno izdvajaju 181 euro, što je 11 eura više nego prošle godine. Nakon njih slijede Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 90 eura te Česi s 81 eurom. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 58 eura, nalaze se još Mađari (49 eura), Rumunji (40 eura) i Srbi (36 eura).

Poražavajuć je podatak da čak 42% ispitanika ne zna koliko trenutno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68% nikada ne uspoređuje kamatnu stopu banke u kojoj štede sa stopama drugih banaka.

Savjetujemo Vam da se poslužite portalom kompare.hr kako biste na jednom mjestu dobili sve potrebne informacije. Trenutno važeće uvjete na štednju, zajedno s pripadajućim kamatnim stopama možete provjeriti OVDJE.