Koliko Hrvati izdvajaju za štednju?


Jeste li znali da čak 42% Hrvata ne zna koliko trenutno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68% nikada ne uspoređuje kamatnu stopu banke u kojoj štede sa stopama drugih banaka? Rezultati su to istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2013. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Nešto više od 65% građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune.

Navedeni iznos manji je u prosjeku za 11 kuna od iznosa koji su građani štedjeli tijekom 2012. godine. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 534 kune mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 384 kune, a stariji od 50 godina 363 kune.

Hrvati skloniji klasičnoj štednji

Štednju važnom smatra 78% građana, dok samo njih 3% uopće ne vidi njezinu važnost. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih gotovo 40%, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena. Za razliku od muškaraca, žene se češće odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja, a postotak koliko žene i muškarci često štede provjerite OVDJE.

Zašto Hrvati štede?

Najveći dio građana Hrvatske štedi s ciljem stvaranja financijske sigurnosti slučaju iznenadnih situacija i zbog stvaranja zaliha za „stare dane“ te zbog potrebe za  manjim ili većim kupnjama. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si „kasnije mogao nešto priuštiti“ i kako bi ostvarili želju za putovanjima. Malen dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi „bez posebnog razloga“.

Koliko Hrvati planiraju uštedjeti?

Na pitanje koliko će novca uštedjeti u sljedećih pet godina, 30% ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više nego do sada. Ukupno 43% smatra da će uštedjeti otprilike isto, dok je 27% ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje. Najoptimističnija skupina građana je u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak 50% smatra da će u budućnosti štedjeti više. Ispitanici su prošle godine bili manje optimistični te ih je samo 20% odgovorilo da će u sljedećih pet godina uštedjeti više.

Austrijanci štede najviše, Rumunji i Srbi najmanje

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje građani mjesečno izdvajaju za štednju, Austrija prednjači. Austrijanci tako prosječno izdvajaju 181 euro, što je 11 eura više nego prošle godine. Nakon njih slijede Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 90 eura te Česi s 81 eurom. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 58 eura, nalaze se još Mađari (49 eura), Rumunji (40 eura) i Srbi (36 eura).

Poražavajuć je podatak da čak 42% ispitanika ne zna koliko trenutno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68% nikada ne uspoređuje kamatnu stopu banke u kojoj štede sa stopama drugih banaka.

Savjetujemo Vam da se poslužite portalom kompare.hr kako biste na jednom mjestu dobili sve potrebne informacije. Trenutno važeće uvjete na štednju, zajedno s pripadajućim kamatnim stopama možete provjeriti OVDJE.

 

 

Usporedi osiguranja, kupi online i uštedi. Klikni!

 

Prijavi se na newsletter i
ne propusti priliku za pravu uštedu

KOMPARE SERVIS

Kompareovci Iskustva kupaca Za partnere Poslovi Poslovni podaci Kontakt

ONLINE KUPOVINA

Kompare garancija Kompare poklon bon Postupak ugovaranja Načini plaćanja Česta pitanja

SIGURNOST KUPACA

GDPR Opći uvjeti Privole i pritužbe Otkazivanje ugovora i raskid police

Načini plaćanja

Jednokratno općom uplatnicom ili karticama do 12 rata bez kamata.

© 2012-2019 kompare.hr

Distribuciju osiguranja omogućuje posrednik u osiguranju Custodia d.o.o za zastupanje u osiguranju
HANFA Datum dozvole za rad 09.08.2013.,Klasa dozvole za rad UP/I-453-02/13-37/38