Status zdravstvene usluge koju dobivate u bolnici ili kod liječnika nema nikakve veze sa tim imate li policu dopunskog osiguranja. Ne uspoređujte naše zdravstveno osiguranje sa američkim primjerima – sukladno pravima iz obveznog osiguranja, svaki građanin RH ima pravo na istu razinu zdravstvene zaštite u svim zdravstvenim institucijama koje su u sustavu HZZO-a (državne bolnice, liječnici opće prakse i sl.).
Liječnik vas u Hrvatskoj nikad neće pitati imate li policu dopunskog osiguranja prije nego što vas pregleda, da svoje mišljenje ili započne liječenje. Pitate se zašto vam onda treba dopunsko osiguranje?
Iako ne utječe na razinu i kvalitetu usluge, utječe na cijenu. Uzmimo za primjer dva pacijenta u istoj situaciji. I pacijentu A i pacijentu B se dogodio prijelom ruke zbog kojega su završili na hitnoj. Pacijent A ima policu dopunskog osiguranja dok pacijent B nema. I jedan i drugi će dobiti istu zdravstvenu skrb i način na koji će ozljeda biti sanirana. Pacijent A neće platiti troškove participacije obzirom da ima dopunsko osiguranje, dok će pacijent B platiti svaki pregled i to 20% ukupnog iznosa računa za liječenje. Prema osnovnom zdravstvenom osiguranju, HZZO plaća 80% svakog troška, a po polici dopunskog osiguranja se pokriva 20% participacije.
Osnovni izgovor svima koji nemaju dopunsko je – “Ja se razbolim jednom u 3 godine, neću bezveze plaćati”. Ilustracije radi, trošak operacije slijepog crijeva iznosi ukupno 4.875 kn – HZZO po osnovnom osiguranju pokriva 3.900 kn, a polica dopunskog ili pacijent samostalno mora platiti 975 kn.
Razlika između dopunskog kod HZZO-a i kod privatnih osiguravatelja?
Odgovor je jednostavan – nema razlike!
Svi koji misle da HZZO nudi “pravo dopunsko”, a privatni osiguravatelji ne, su u krivu. Police privatnih osiguravatelja pokrivaju trošak participacija na isti način kako je to regulirano i HZZO policom. Uz to, privatni osiguravatelji su u prednosti jer pokrivaju trošak koji HZZO inače ne pokriva – trošak lijekova s B liste.
Obzirom da se na B listu dodaje sve više lijekova koji se sve češće koriste, ovo predstavlja značajan financijski trošak za pacijente. Najčešće lijekove s B liste koriste osobe koje imaju visok tlak, srčani bolesnici, osobe koje imaju dijabetes i sl.
Za sve one koji se osjećaju nesigurno što učiniti u situaciji kada je (relativno) neizvjesna konačna odluka Ministarstva zdravlja, mogu nazvati 01/555 0666 kako bi dobili neovisan savjet stručnjaka za osiguranje ili sami usporediti i provjeriti dopunsko osiguranje – cijene i pokrića na tržištu.
p.s. informirajte se i što je period karence ako dosad niste imali policu dopunskog.
