Riječka i zagrebačka obilaznica uz naplatu?

Kao glavni razlog zašto uvesti vinjete na hrvatskim autocestama i obilaznicama navodi se povećanje prihoda, ali i neizravno povećanje hrvatskog BDP-a za 0,5%. Tako bi se lakše vraćali krediti zaduženih državnih tvrtki, autoceste bi se više koristile, a broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama bi se smanjio.

Cestarina

Prometni stručnjak Ivan Dadić, istovremeno i jedan od autora dosad jedine Studije o uvođenju vinjeta na hrvatskim autocestama, navodi kako su odredili da bi cijena godišnje vinjete za osobni automobil mogla iznositi oko 1.000 do maksimalno 1.500 kuna, dok bi se za teretna vozila mogla i dalje naplaćivati po prijeđenom kilometru, kao npr. u Sloveniji.

Ljetna tarifa bi se razlikovala, odnosno poskupila bi za 25% bez iznimke na bazi državljanstva – domaći ili strani vozači. Hrvatski građani imali bi mogućnost kupovine godišnje vinjete, dok bi se svi ostali, ako na kraći rok dolaze u Hrvatsku, odlučivali na kupovinu vinjeta za desetak ili mjesec dana, ovisno o ponuđenom modelu.

Dadićeva procjena jest da bi se od skoro 1,5 milijuna registriranih osobnih automobila u Hrvatskoj, oko 80% vlasnika tih vozila odlučilo na kupovinu vinjete. Također to smatra privremenim rješenjem jer bi se za desetak godina, kada se steknu uvjeti, sustav naplate trebao bazirati na satelitskoj navigaciji za koju već danas postoje tehnički uvjeti, kako navodi Novi List.

S druge strane Nezavisni cestarski sindikat se protivi uvođenju vinjeta iz nekoliko objektivnih razloga. Od toga da se u Hrvatskoj nalaze i 2 strana koncesionara što znači da bi vozači trebali plaćati i prolazak Istarskim ipsilonom i autocestu Zagreb – Macelj nakon kupovine vinjete, preko toga da je pravednije plaćati po prijeđenom kilometru, do toga da od brojke registriranih osobnih automobila veliki dio vlasnika vozila živi u dijelovima udaljenim od autocesta (primjerice niz gradova u Dalmaciji) te takvi vozači ne bi kupili vinjetu, a pogotovo ne za svoje drugo ili treće vozilo.

Preporuka Europske unije također kaže da je poštenije naplaćivati po prijeđenom kilometru, no upitan je cilj uvođenja vinjeta na hrvatske autoceste. Prihod bi se jednokratno povećao, ali imali bismo manji promet što bi znatno utjecalo na turizam. Također se napominje da bi kod svakog nadvožnjaka bio slobodan ulaz vozila na autoceste što znači i dodatna ulaganja u iznosu od 3 do 5 milijardi kuna za projektiranje i gradnju dodatnih ulaza/izlaza. Već spomenuti primjer, Slovenci, imaju gubitak od 100 milijuna eura nakon uvođenja vinjeta.

Gdje u toj slici stoje posebno riječka i zagrebačka obilaznice?

Među idejama postoji i ona prema kojoj bi se obilaznice velikih gradova uvele u sustav autocesta pod vinjetama što bi sigurno izazvalo nezadovoljstvo građana. Najbolji primjer za to su riječka i zagrebačka obilaznica, danas besplatne i s vrlo visokom razinom prometa te su praktički pretvorene u gradske avenije. Građani bi iz protesta mogli odustati od korištenja obilaznica i izbjegavati platiti astronomske cifre za vinjete (za usporedbu austrijska godišnja vinjeta košta 85 eura, a najskuplja u Europi slovenska čak 110 eura, dok bi hrvatski prijedlog iznosio 130-ak eura) te zakrčiti ulice koje vode prema centrima gradova.

Što mislite o vinjetama na hrvatskim cestama, ostavite nam u komentarima, a dotad osigurajte svoj auto i uštedite prije nego li država ponovo pokuša posegnuti za vašim novčanikom.