Priča koja će vam promijeniti perspektivu

Prosječan Hrvat, nazovimo ga Marko, završava srednju školu te nakon toga pronalazi (ili barem pokušava) posao koji ga zanima i/ili gdje je ponešto plaćen. Nakon srednje škole Marko mora HZZO-u prijaviti promjenu statusa s učenika na (ne)zaposlenog.

Priča koja će vam promijeniti život

Ako ima tu sreću da je zaposlen, njegov poslodavac može sklopiti ugovor o poslovnoj suradnji sa Zavodom i plaćati premiju dopunskog za Marka ili mu obustavljati premiju od neto plaće pa je tu na Marku da odluči hoće-neće plaćati dopunsko. Marko ima brata imena Srećko koji nije imao toliko sreće kao Marko i nije našao posao.

Recimo da je Marko sam odlučio plaćati dopunsko od HZZO-a i mjesečno ga košta 70 kuna za pokrivenu participaciju u bolnici ukoliko, ne daj Bože, zatreba.

Marko je zdrav, sportski tip koji odmalena u slobodno vrijeme igra nogomet sa svojim društvom u lokalnoj dvorani. Međutim, sport donosi svoju zamku jer Marko koliko god bio dobar u nogometu i iako nije profesionalac, svejedno se susreće s ozljedama. Tako protagonist naše priče ima problema s koljenom i nakon nekoliko godina igranja nogometa s prijateljima i stalne boli u zglobu, Marko odluči posjetiti svog obiteljskog liječnika koji nakon razgovora i kratkog pregleda zaključuje da mu ipak treba pregled specijaliste ortopedije.

Marko tako odlazi i kod specijaliste ortopedije koji nakon detaljnog pregleda zaključuje da Marko treba najprije osnažiti koljeno putem određene fizikalne terapije, a zatim, ukoliko je koljeno dovoljno osnaženo, može nastaviti igrati nogomet uz nošenje ortopedskog pomagala, točnije ortoze. Marko pokaže svoju karticu dopunskog i dobiva doznaku za ortozu koju nosi u prodavaonicu ortopedskih pomagala.

Vjerojatno se pitate kako je sad to vezano za HZZO. HZZO za svaki takav ‘rekvizit’ ima propisanu predviđenu cijenu koju pokriva, a to znači da ako Marko dođe u navedenu prodavaonicu sa svojom doznakom za ortozu X kojom će HZZO pokriti iznos od 700 kuna te u dućanu postoje ortoza A za 200 kuna i ortoza B za 900 kuna nabavljene po približno takvim cijenama od proizvođača, može odabrati ortozu A i pustiti da HZZO praktički da ostatak kao manču dućanu ili uzme ortozu B uz osobnu nadoplatu. Marko sam ne razumije razliku između dvije ortoze i prihvaća da ga vlasnik objekta uvjeri u to da mu je stvarno bolja i kvalitetnija ortoza A od 200 kuna. Naravno sva priča o plaćanju je zakulisna i odvija se nešto kasnije putem sustava kojim su umreženi HZZO i prodavaonice pod ugovorom HZZO-a. Marko samo nosi papire i rekvizite okolo i blažen je neznanjem zašto mu se nudi koja ortoza.

Na listama lijekova novi lijekovi za karcinome

Hrvatska logika ovdje jest da je HZZO platio ortopedsko pomagalo za Marka jer on plaća svoje dopunsko redovito, a dućan je u plusu jer su za jeftinu ortozu dobili 500 kuna više od njene vrijednosti (a ovo se ne događa samo Marku i samo za ortozu, već za niz drugih pomagala, rekvizita, lijekova i slično).

Vratimo se na brata Srećka. Srećko je nekoliko mjeseci nezaposlen iako redovito ide na razgovore za posao kako mu nalaže HZZ-ov dodijeljeni savjetnik te prima novčanu naknadu za nezaposlene s HZZ-a, a s obzirom na socijalni zdravstveni sustav i njegov status, država se obvezala pokrivati njegovo dopunsko osiguranje i ima obvezu za Srećka plaćati premije HZZO-u.

Srećko, ironično, ima tu nesreću da ima konstantnu i sve jaču tupu bol u donjem dijelu trbuha te zbog toga odlazi liječniku. Liječnik utvrđuje da je vjerojatno riječ o slijepom crijevu te ga upućuje specijalistu gastroenterologije u bolnicu.

Gastroenterolog zatim utvrdi da se radi o težoj upali slijepog crijeva te da je rješenje apendektomija, odnosno vađenje slijepog crijeva. Postupak apendektomije, pod šifrom DTS G07B, iznosi 4.875 kuna, od čega Srećko mora platiti 975 kuna participacije, dok ostalih 3.900 kuna plaća HZZO, kojemu taj iznos naknadno mora isplatiti država (ovo se također ne događa samo Srećku za participaciju, već za niz drugih slučajeva).

Priča koja će vam promijeniti život

Marko plaća dopunsko od 70 kuna mjesečno koji godišnje dođu na 840 kuna godišnje, a Marko možda uz ortozu ima problema s alergijom ili mu zatreba kakav antibiotik, možda se i posklizne i slomi ruku te za svaki od ovih slučajeva, HZZO će za njega platiti zdravstvenu zaštitu, a već kod ortoze, u jednom navratu je plaćeno 700 kuna. Zanimljiva matematika, zar ne?

Srećko ne plaća dopunsko i smatra se socijalnim slučajem te ga time preuzima država. Država, točnije Ministarstvo zdravlja, se obvezala plaćati njegovu zdravstvenu zaštitu HZZO-u koji prvi ponovo pošteno pokriva trošak participacija. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. broj maloljetnih i punoljetnih korisnika socijalne skrbi je ukupno iznosio 403.338 na kraju godine. Međutim, možemo samo nagađati o tome koliki je postotak navedene skupine koji ima zdravstvenih problema. Činjenica je da građani slabijeg imovinskog stanja koji su primorani biti korisnici socijalne skrbi imaju relativno lošije zdravlje od onih koji imaju bolje imovinsko stanje, a time i bolje životne uvjete.

Nazad na priču s HZZO-om. Ministarstvo nema taj novac te isplaćuje samo dio godišnjeg iznosa koji duguje HZZO-u čime gura HZZO u ponor. Niskom cijenom premija građana pad HZZO-a je izvjestan, međutim da država isplaćuje svoje obveze HZZO-u, Zavod bi poslovao sa suficitom. Nakon što je Lijepa naša postala dio EU, HZZO dopunsko postalo je dostupnije građanima formiranjem jedinstvene cijene za sve kategorije stanovništva, a 1. siječnja 2015. HZZO je izvađen iz državne riznice te samostalno upravlja namjenskim sredstvima, iako se i dalje financira putem doprinosa iz poreza građana koji ulazi u državni proračun te prema nekim podatcima pokriva obveznim osiguranjem 4.349.188 osoba u Hrvatskoj.

Priča koja će vam promijeniti život

Povećanjem cijene dopunskog za 30%, odnosno sa 70 na 89 kuna mjesečno, najveći gubitnik ispada HZZO. Ovim potezom više ljudi odabrat će drugu osiguravajuću kuću putem jednostavnih usporedbi, HZZO ispada negativac koji nameće višu cijenu police iako je to ustanova pod upravom države, Ministarstvo i dalje neće moći isplaćivati ono za što se obvezalo prema socijalnom sustavu zdravstvene zaštite, a dugoročno HZZO neće naći izlaz iz situacije.

Duhovi prošlosti koji su se uzburkali nedavnom najavom ministra, ali i burnom reakcijom i komentarima javnosti vjerojatno će još bolje zakopati svoje zakulisne igre, a Hrvati će kroz koju godinu ostati bez sustava kakvog znaju i dobiti kapitalistički zapadni sustav nadstandarada i privatnog zdravstva financiran privatnim osiguranjima (koja inače ne nude ništa bolja niti lošija pokrića od HZZO-a kako se to moglo spomenuti nedavno) koja zbog svojih bilanci mogu podnijeti trenutne niske cijene solidarnog sustava.

Što učiniti za trenutni sustav dugoročno ili vaš novčanik trenutno, na vama je, a tko je sve u igri na tržištu dopunskih osiguranja, provjerite na najdetaljnijoj usporedbi online ovdje.