Internet prijevare: koje vrste postoje i kako ih prijaviti?

Sumnjive SMS poruke, pozivi s nepoznatih inozemnih brojeva i stalni spam u e-mail pretincu, samo su neki od oblika kibernetičkog kriminala koji svakodnevno pogađa tisuće građana. 

Iako nam se na prvu može činiti da su te metode prozirne i da je nemoguće “pasti” na njih, stvarnost nas brzo demantira. Konkretno, u Hrvatskoj je u prvih pet mjeseci 2026. godine zabilježeno čak 839 kaznenih djela računalne prijevare, a ukupna materijalna šteta popela se na vrtoglavih 15,99 milijuna eura.

U nastavku saznaj koji oblici internet prijevara postoje te kako i kome ih možeš prijaviti.

Najčešći oblici internetskih prijevara

Ako nešto možemo reći o kibernetičkom kriminalitetu, to je svakako da je kreativan. Prevaranti svakodnevno usavršavaju svoje metode i koriste napredne alate kako bi obmanuli građane i došli do njihovog novca. 

Oblika internetskih prijevara nažalost ima napretek, a neki od najčešćih su:

• krađa identiteta
• CEO/direktorska prijevara
• investicijska prijevara
• prijevara pri online kupnji
• romantična prijevara

Najčešće scenarije možeš pročitati na CERT stranici naivci.hr, no ukratko ćemo te s njima upoznati i ovdje.

1. Krađa identiteta

Krađa identiteta jedna je od najraširenijih internetskih prijevara. U ovom scenariju, napadač neovlašteno dolazi do tvojih osobnih ili financijskih podataka kako bi se lažno predstavljao u tvoje ime, s ciljem stjecanja materijalne koristi.

Ovisno o kanalu koji prevaranti koriste, razlikujemo tri najčešća oblika krađe identiteta:

• phishing – prijevara putem e-maila
• vishing – prijevara putem telefonskog poziva
• smishing – prijevara putem SMS poruka

Samo se u prvom slučaju radi o striktno internet prijevari, ali je korisno upoznati se i s drugima.

Phishing

Pojam phishing se u svakodnevnom govoru često koristi kao krovni termin za sve vrste lažnih poruka na internetu. Međutim, tehnički gledano, on se odnosi isključivo na krađu osjetljivih podataka putem e-maila.

Glavni cilj prevaranata je natjerati te da klikneš na sumnjivi link ili preuzmeš privitak. Srećom, phishing e-mailovi gotovo uvijek prate istu šablonu.

Phishing mail obično možeš prepoznati po ovim znakovima: 

• sumnjiva adresa pošiljatelja – na prvi pogled mail može izgledati kao da ga šalje tvoja banka, ali ako pažljivo pogledaš adresu nakon znaka @, vidjet ćeš da se radi o nepoznatoj i čudnoj domeni (npr. podrska@banka-sigurnost-update.com umjesto službene domene)
• generički pozdravi – umjesto tvog imena i prezimena, prevaranti često koriste generičke pozdrave poput „Poštovani korisniče“ ili „Dragi klijentu“
• naznaka hitnosti i panike – poruke te gotovo uvijek pokušavaju uplašiti rečenicama poput: „Vaš račun će biti blokiran u roku od 24 sata ako ne ažurirate podatke!“. Cilj je natjerati te na impulzivnu reakciju
• lažni linkovi i gumbi – unutar maila nalazi se privlačan gumb (npr. „Klikni ovdje za prijavu“) koji te ne vodi na službenu, već na lažnu stranicu.

Vishing

Kao što i sam naziv kaže (kombinacija riječi voice i phishing), vishing je oblik internetske prijevare u kojem se napadači, umjesto e-mail porukama, služe izravnim telefonskim pozivima. 

Prevaranti ovdje svjesno igraju na kartu živog ljudskog kontakta i pritiska u stvarnom vremenu, što mnogim žrtvama na prvu djeluje znatno uvjerljivije od običnog teksta na ekranu.

Primjer vishinga u Hrvatskoj – poziv liječnika

Brojni građani u Hrvatskoj zaprimili su uznemirujuće pozive s nepoznatih brojeva u kojima se pozivatelj predstavljao kao bolnički liječnik. Prevarant je tvrdio da je dijete unesrećenog hitno zaprimljeno nakon teške prometne nesreće i da mu je potrebna hitna, skupa operacija. Za daljnje uspješno liječenje “liječniku” je trebalo žurno dati novac.

Ova je metoda posebno opasna jer kibernetički kriminalci danas koriste napredne alate,  poput deepfake tehnologije, kojom mogu uspješno klonirati ili izmijeniti boju glasa kako bi zvučali starije, službenije ili autoritativnije.

Međutim, kao i u slučaju phishinga postoje znakovi koji ga odaju:

• zastrašivanje i emocionalna ucjena – pozivatelj namjerno stvara ekstremnu paniku (nesreće, krađe, blokade računa) kako bi izazvao impulzivne reakcije
• zahtjev za brzu reakciju i tajnost – “nemate vremena razmišljati, moramo reagirati odmah” ili “nemojte govoriti svojoj obitelji za ovo” klasične su rečenice koje te trebaju alarmirati
• traženje osjetljivih podataka – službene institucije, banke ili liječnici nikada te preko telefona neće tražiti PIN kartice, troznamenkasti CVC broj s poleđine ili hitnu predaju gotovine nepoznatim osobama.

Smishing

Kao što i sam naziv sugerira (kombinacija pojmova SMS i phishing), smishing označava internetsku prijevaru u kojoj kibernetički kriminalci kao glavno oružje koriste tekstualne SMS poruke. 

Jedan od najraširenijih primjera smishinga na našim prostorima obuhvaća poruke u kojima se prevaranti masovno predstavljaju kao djeca građana.

Izvor: Dalmacija danas

No kao i u slučaju drugih internetskih prijevara, smishing možeš prepoznati putem:

• nepoznatih ili neobičnih brojeva – poruka stiže s broja koji nemaš u imeniku, a često se radi i o stranim pozivnim brojevima
• hitni zahtjevi za novčanom pomoći ili doplatom – tekst te gotovo uvijek požuruje. Bilo da se radi o “djetetu u nevolji“, “neplaćenoj carini za paket koji samo što nije vraćen” ili “blokiranom bankovnom računu“, cilj je natjerati te na akciju prije no što stigneš provjeriti informaciju
• sumnjive poveznice

2. Direktorska prijevara

Direktorska prijevara iznimno je opasan oblik kibernetičkog napada u kojem se prevarant lažno predstavlja kao vlasnik tvrtke, direktor ili visoki dužnosnik poduzeća. Primarne mete ovog napada su zaposlenici u odjelu financija ili računovodstva koji imaju izravne ovlasti za obavljanje novčanih transakcija.

Primjer direktorske prijevare u Rijeci / Jutarnji list

Direktorsku prijevaru možeš prepoznati kroz:

• izravan kontakt visoke uprave s nižim zaposlenikom – ako direktor velike tvrtke koji inače nikada ne komunicira izravno s računovodstvom odjednom pošalje e-mail u kojem osobno traži uplatu, to je prvi znak za uzbunu
• zahtjev za potpunom povjerljivošću i diskrecijom – prevaranti namjerno koriste rečenice poput: „Ovo je strogo povjerljiva poslovna akvizicija, nemojte o ovome razgovarati s kolegama u uredu”. Cilj je spriječiti te da usmeno provjeriš informaciju s nadređenima
• ekstremna hitnost i pritisak – napadači tvrde da se transakcija mora izvršiti odmah (npr. „prije kraja radnog vremena”) kako bi stvorili stres i natjerali zaposlenika da preskoči standardne sigurnosne provjere
• zaobilaženje internih procedura – poruka gotovo uvijek zahtijeva nesvakidašnji postupak. Primjerice, uplatu na novi, dosad nekorišteni inozemni račun bez prethodno odobrene fakture ili uobičajenog dvostrukog potpisa unutar tvrtke.

3. Investicijska prijevara

Investicijska prijevara obuhvaća lažne, nevjerojatno privlačne ponude za ulaganje u dionice, obveznice, plemenite metale ili, što je danas najčešći slučaj, kriptovalute. Prevaranti se u ovom scenariju predstavljaju kao licencirani financijski brokeri ili menadžeri platformi za trgovanje, obećavajući brzu zaradu bez ikakvog rizika.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) redovito prikuplja i ažurira podatke o neovlaštenim platformama koje se obraćaju našim građanima, a nemaju dozvolu za rad. Ovdje možeš provjeriti njihov popis. 

Primjer investicijske prevare u Zadru / Izvor: zadarska policija

Ovo su crvene zastavice koje te trebaju alarmirati da je riječ o investicijskoj prijevari:

• obećanje goleme i sigurne dobiti – u svijetu financija vrijedi pravilo: veća dobit uvijek znači i veći rizik. Ako ti netko jamči stopostotnu zaradu bez ikakvog rizika i “preko noći”, budi siguran/na da se radi o prijevari
• učestali, agresivni i iznenadni pozivi – lažni brokeri te neprestano zovu na mobitel, šalju poruke i vrše pritisak
• ograničena ponuda – „Ova prilika vrijedi samo danas, ako ne uplatite odmah, gubite mjesto u fondu” klasičan je trik kojim te žele spriječiti da u miru istražiš o kakvoj se platformi radi.

4. Prijevare pri online kupnji

Prijevara pri online kupnji obuhvaća širok spektar prevarantskih taktika na internetu u kojima se napadači pretvaraju da su legitimni prodavači (ili kupci) kako bi od tebe izvukli novac ili osjetljive podatke s bankovnih kartica.

Izvor: ZABA

U praksi, prijevara pri online kupnji u Hrvatskoj se najčešće pojavljuje u dva potpuno suprotna smjera: kada si kupac i kada si prodavač.

Scenarij 1: Ti si kupac

U ovom scenariju prevaranti kreiraju lažne web-trgovine koje vizualno izgledaju gotovo identično kao stranice popularnih brendova. Linkove za te stranice masovno plasiraju putem sponzoriranih oglasa na Instagramu, TikToku i Facebooku, mameći te nevjerojatnim popustima od 70% ili 80%.

Lažne online trgovine možeš prepoznati prema:

• nerealno niske cijene – ako artikl koji inače košta 200 eura na toj stranici odjednom košta 29 eura, vrlo se vjerojatno radi o prijevari
• nema mogućnosti plaćanja pouzećem – lažni web-shopovi u pravilu skrivaju opciju plaćanja gotovinom pri preuzimanju i inzistiraju isključivo na kartičnom plaćanju unaprijed 
• čudna domena stranice – adresa službene stranice brenda bit će npr. brand.com/hr, dok će lažna stranica imati čudan dodatak u nazivu (npr. sale-hrvatska-popust.store)
• naglasak na ograničenosti ponude – ekstremno dobre ponude prevaranata gotovo uvijek će biti dostupne samo određeni period (npr. sljedeća 4 sata). Na taj način želi se potaknuti impulzivna odluka kupnje

Scenarij 2: Ti si prodavač

Osim što te prevaranti mogu nasamariti kada kupuješ, istu stvar mogu napraviti i kada zamijenite uloge – primjerice, kada prodaješ stari bicikl ili mobitel na oglasnicima.

Prevarant ti se javlja u roku od svega nekoliko minuta od objave oglasa, i to gotovo uvijek preko WhatsAppa ili Vibera. Koristi izgovor da ne može osobno doći po stvar, ali predlaže da sve riješite preko “sigurne dostave” poznate službe. Tvrdi da je dostavu već platio, a tebi šalje link na koji moraš kliknuti kako bi navodno “preuzeo/la novac”.

Prijevare pri online prodaji možeš prepoznat na temelju:

• izbjegavanja osobnog dolaska i poziva – kupac odbija razgovarati telefonski i inzistira isključivo na dostavi proizvoda
• inzistiranja na ekstremnoj žurbi – prevarant te požuruje da klikneš na link odmah, tvrdeći da će transakcija propasti ako ne reagiraš u roku od nekoliko minuta.
• traženja osjetljivih podataka s kartice na lažnom linku – kada klikneš na link koji ti pošalje, otvorit će se lažna stranica kurirske službe gdje se od tebe traži da uneseš broj svoje kartice, rok valjanosti, ali i troznamenkasti CVC broj. 

5. Romantična prijevara

Romantične prijevare ubrajaju se među najokrutnije oblike kibernetičkog kriminala jer, osim na tvoj novčanik, ciljaju i na tvoje emocije. Prevaranti na društvenim mrežama ili aplikacijama za upoznavanje kreiraju lažne profile, koristeći atraktivne fotografije kako bi zadobili povjerenje žrtve. Mnoge od tih fotografija su ukradene s tuđih profila ili umjetno generirane pomoću AI alata. 

Nakon što te privuku izgledom, prevaranti će u rekordno kratkom roku početi izjavljivati ljubav. A ono što nakon toga slijedi je izolacija. Inzistirat će da komunikaciju prebacite izvan službene aplikacije za upoznavanje na privatne platforme poput WhatsAppa ili Vibera.

Kada osjete da su te emocionalno vezali uz sebe, na red stiže financijski zahtjev. Scenariji su uvijek dramatični: hitna operacija člana obitelji, rješavanje izmišljenih dugova, “sigurna” investicija za vašu zajedničku budućnost ili novac za zrakoplovnu kartu kako bi napokon došli u tvoj grad.

Primjer romantične prijevare. / Izvor: Telegram

Kod romantičnih prijevara trebali bi te alarmirati:

• prebrzi i ekstremni izljevi ljubavi – ako ti netko nakon tri dana dopisivanja piše pjesme, planira vjenčanje i naziva te ljubavlju svog života, uključi alarm za uzbunu. Riječ je o tehnici emocionalne manipulacije takozvanom love bombingu
• bilo kakav zahtjev za novcem ili darovnim karticama 
• umjetno generirane fotografije

Današnji prevaranti koriste naprednu psihologiju i sofisticirane digitalne alate, pa je u trenucima nepažnje ili emocionalne ranjivosti uistinu teško prepoznati svaku zamku. Ako si i sam/a postao/la žrtva internetske prijevare, najgora stvar koju možeš učiniti je povući se u sebe. Važno je reagirati odmah jer tvoja prijava može zaustaviti prevarante i spasiti druge!

Kako prijaviti internet prijevaru?

Ako si postao/la žrtva internetske prijevare, ključno je da reagiraš odmah. U ovakvim situacijama minute doslovno odlučuju o tome hoće li tvoja banka uspjeti zaustaviti transakciju i spasiti tvoj novac.

Bez odgađanja poduzmi ova tri koraka:

1. blokiraj karticu
2. podnesi prijavu policiji
3. kontaktiraj CERF 

Korak 1: Blokiraj karticu

Prije no što uopće kreneš razmišljati o policiji, tvoj prvi korak mora biti zaustavljanje daljnjeg curenja novca. Trebaš odmah preventivno blokirati karticu čije si podatke podijelio/la s prevarantima.

Čak i ako samostalno blokiraš karticu putem aplikacije, preporučujemo da ipak i nazoveš banku. Ako su sredstva na računu tek rezervirana, banka u nekim slučajevima može uspješno zaustaviti isplatu ili pokrenuti postupak povrata sredstava

Korak 2: Podnošenje prijave policiji

Internetske prijevare u kojima je nastala financijska šteta u Hrvatskoj rješava Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP). Čim osiguraš svoj bankovni račun, uputi se u policijsku postaju kako bi podnio/nijela kaznenu prijavu.

Pritom pripremi dokazne materijale:

• potvrda transakcije – izvadak iz banke ili screenshot iz aplikacije na kojem se jasno vidi kamo je novac otišao (IBAN primatelja, broj transakcije, točan iznos i vrijeme).
• povijest komunikacije – screenshotove svih razgovora s prevarantom. Važno je da se vide brojevi mobitela ili korisnički profili.
• lažne poveznice – točan link lažne stranice na koju si naveden/a.

Korak 3: prijava CERT-u

Nacionalni CERT je glavno tijelo za računalnu sigurnost u Hrvatskoj. Oni ne mogu voditi istragu i vratiti ti novac, ali ih trebaš obavijestiti kako bi oni ugasili i blokirali lažnu stranicu i tako spriječili da drugi građani nasjednu.

Uz CERT, dobra je praksa poslati obavijest i službenoj službi za korisnike onog brenda ili institucije u čije su se ime prevaranti predstavili.

I teleoperateri te mogu zaštititi od internetskih prijetnji

Brojni teleoperateri u Hrvatskoj danas nude mogućnost dodatne zaštite od raznih opasnosti na internetu. Primjerice, dok koristiš njihovu mrežu, mogu te zaštititi od phishinga, špinjunskih softvera i raznih zlonamjernih web adresa – poput onih na koje te prevaranti žele nagovoriti da klikneš. 

Iako niti ovakve usluge ne nude potpunu zaštitu, svakako mogu povećati tvoju sigurnost tijekom surfanja. Opreznosti nikad dosta, posebno danas kad se zlonamjerni akteri koriste sofisticiranim metodama prevare.

Želiš ugovoriti takvu dodatnu zaštitu? Pomoći ćemo ti odabrati teleoperatera koji ju nudi, po najpovoljnijoj cijeni. Naša usluga je za tebe 100% besplatna! Zatraži najpovoljnije ponude za sigurniji kućni internet danas.