Ove godine HZZO raspolaže s oko 22,3 milijarde kuna što je dovoljno za stabilno poslovanje zdravstvenih ustanova, no ne i za vraćanje 2,5 milijardi kuna duga, kažu u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) koji podupiru ministra zdravstva Nakića u namjeri da uvede posebno dodatno zdravstveno osiguranje i tako vrati dugove.
Iz Udruge navode kako se dug neće moći vratiti iz postojećih izvora, a kao jedna od opcija spominje se uvođenje nadstandarda usluga koje bi se posebno plaćale i donijele zdravstvu dodatna sredstva, što je prethodno najavio i sam ministar.
Police dodatnog zdravstvenog osiguranja izdavali bi isključivo privatni osiguravatelji, a mjesečna i godišnja cijena zasad nisu poznate jer nisu definirani standardi. Prema navedenom prijedlogu, prioritet bi bio zadržati dosegnuti standard zdravstvene skrbi i zaštite uz njegovu socijalnu komponentu, a HZZO-ovo osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje trebalo bi ostati isto te dostupno svim građanima, solidarni javni zdravstveni sustav očuvan i prava pacijenata zajamčena.
Što to znači? Najjeftiniji generički lijekovi i potrošni materijal standardne kvalitete bili bi pokriveni kao i dosad, HZZO-om. Oni građani koji žele kvalitetnije stentove, umjetna koljena ili kukove ili čak skuplje lijekove istih generičkih skupina, ubuduće bi ih mogli dobiti uz nadoplatu, a medicinska pomagala sami birati.
Dođete u bolnicu i morate na ugradnju stenta zbog sužavanja krvnih žila koje vode prema srcu, a liječnik će vam reći nešto u stilu ‘pokriven vam je stent AB kvalitete takve i takve, no ako želite bolji stent XY morat ćete nadoplatiti’. Ne znači da je stent AB nekvalitetan, ali vrlo vjerojatno će se kod pacijenata stvoriti takav dojam ukoliko takva informacija ne dođe uz prikladan pristup i objektivnu preporuku.
Ove pretpostavke omogućile bi uvođenje nadstandarda, a doplatom skupljih varijanti generičkih preparata moglo bi se zaraditi oko 500 milijuna eura, što je 10% ukupnog godišnjeg proračuna za lijekove.
Idući potez povlači Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, a to bi trebalo biti katalogizacija i standardizacija ugradbenih medicinskih pomagala i potrošnog materijala kako bi se uopće odredili nadstandard i mogućnost doplate.
Nadstandard bi pacijentima nudio i slobodan izbor specijalista u bolnicama što nije zajamčeno zakonom, ali moglo bi ući u dodatno zdravstveno osiguranje.
Tu se također spominje i obrada pacijenata koji nisu hitnoća u sklopu hitne bolničke službe, odnosno akutni pacijenti 4. i 5. trijažne kategorije, koji inače pripadaju primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Bolničke hitne službe primale bi takve pacijente ubuduće samo ako bi imali privatno dodatno osiguranje ili bi doplatili na mjestu prijema.
Ministarstvo ne daje nikakve daljnje informacije te ćemo tek vidjeti ishod situacije, ali činjenica je da nas ovakav oblik zdravstvene zaštite približava inozemno prihvaćenoj privatizaciji zdravstva. Je li moguće zadržati socijalan sustav uz očito razlikovanje onih koji imaju i mogu od onih koji nemaju?
Što ćete vi napraviti ako ovaj prijedlog zaživi? Hoćete li ugovoriti dodatno osiguranje? Ili će vam biti dovoljno izabrati jedno od dopunskih osiguranja na tržištu?
Ugovorite dopunsko osiguranje online! →
