Analiza: kako pokrenuti gospodarstvo

Drugo ovogodišnje izdanje RBAnaliza bavi se fiskalnom politikom pod naslovom „Svake godine priča o proračunu ponovo kreće ispočetka – hoće li ova biti drugačija?“. Pored navedenog, RBA analitičari pripremili su redovite preglede odabranih makroekonomskih pokazatelja, aktualnosti vezane uz BDP i inflaciju, tržište rada i tečaj.

Nakon krizne 2009. godine pojačava se jaz koji dijeli uspješna europska gospodarstva od neuspješnih. Osnovna razlika unutar zajednice jest sposobnost odgovora na promjene tržišnih kretanja za ostvarivanje rasta proizvodnje i zaposlenosti. Iznadprosječni rast BDP-a ostvaruju zemlje geografski grupirane u središtu, dok zemlje na periferiji ne uspijevaju povećati BDP ni u razdobljima u kojima prosperitet zajednice poticajno djeluje na gospodarstva članica. Nakon krizne 2009. godine, u kojoj je gospodarstvo EU ostvarilo pad BDP-a iznad 4 posto, uslijedile su dvije godine osrednjeg oporavka, na razini između 1,5 posto i 2,0 posto. U 2012. godini očekuje se usporavanje rasta ili stagnacija.

Hrvatska još nije članica EU, ali neupitno ide u tom smjeru, prema zajednici u kojoj će se uspoređivati s gospodarstvima ostalih članica. Prema ostvarenim rezultatima u prethodne dvije godine zasigurno se ne možemo ubrojiti među uspješna europska gospodarstva. Naime, do sredine 2010. godine domaće gospodarstvo je tonulo, a otad stagnira i tek povremeno u ljetnom razdoblju ostvaruje rast zahvaljujući pozitivnom doprinosu jačanja potražnje za vrijeme turističke sezone. Istodobno gospodarski uspješne zemlje s konkurentnim gospodarstvima (Njemačka) u prethodne dvije godine nadoknadile su pad iz 2009. godine, a nakon kratkotrajnog usporavanja u prvoj polovini ove godine, izgledan je povratak rasta u drugom polugodištu. Manje uspješne zemlje (Italija, Velika Britanija…) moraju provesti strukturne reforme u cilju povećanja konkurentnosti. Zato su u dvogodišnjem razdoblju oporavka cijele zajednice stabilizirale gospodarstvo na nižoj razini, ali nisu uspjele ostvariti kontinuitet rasta nužan za održiv oporavak. Neuspješne zemlje (Grčka, Portugal) nastavile su padati i nakon 2009. godine, pod teretom krize javnog duga i nužne fiskalne prilagodbe. Njihov oporavak ovisi o provedbi unutarnjih reformi, ali i o mehanizmima pomoći zajednice u razdoblju stabiliziranja javnih financija.

Prema kretanju BDP-a, Hrvatska se nalazi među manje uspješnim europskim zemljama. Zbog ovisnosti o priljevu inozemnoga kapitala za održavanjenje financijske stabilnosti izloženi smo prijetnji da novi vanjski šok gurne gospodarstvo natrag na silaznu putanju zbog čega je očuvanje kreditnog rejtinga bio prioritetni zadatak ekonomske politike na početku mandata nove Vlade. Zahvaljujući restriktivnijem planiranju proračunskih rashoda i najavi reforme tržišta rada, otklonjena je prijetnja pada kreditnog rejtinga Hrvatske u razred ispod investicijskog (junk).

Stabiliziranju javnih financija i očuvanju rejtinga pomoglo je i povećanje poreza na potrošnju (PDV), ali je time onemogućen rast privatne potrošnje, posredno i privatnih investicija, koje sputava rastući pesimizam potrošača. Rast BDP-a, nužan za pružanje alternative zapošljavanju u procesu provedbe reformi, teško će biti ostvariv samo povećanjem javnih investicija, tim više što restrukturiranje izvozne industrije (brodogradnja, kemijska industrija) dovodi do smanjenja izvoza, s negativnim učinkom na rast BDP-a. Preostaje tek nada da će povoljne vremenske prilike produžiti turističku sezonu te umanjiti uvoz električne energije i hrane dok se ne pokrenu javne investicije.

Publikaciju RBAnalize možete pročitati na internetskim stranicama:http://www.rba.hr/my/research/publications.jsp?archieve=kvartalne_rba_analize&language=HR