Preventivni pregledi koje ne smiješ preskočiti

Kad nekome čestitaš rođendan, gotovo uvijek poželiš zdravlje jer znaš da ono nema cijenu. No, koliko često to zaboraviš kad je riječ o tvojem zdravlju? 

U Hrvatskoj mnogi ne odlaze redovito na liječničke kontrole – djelomično zbog nedostatka navike, a djelomično zbog straha od dijagnoze. No, upravo su preventivni pregledi ključan korak u očuvanju zdravlja. Ne kaže se bez razloga: bolje spriječiti nego liječiti

Zato ti u nastavku donosimo pregled najvažnijih preventivnih pretraga koje bi trebao/la obaviti.

Što su preventivni pregledi?

Preventivni pregledi su liječničke kontrole koje se provode kod osoba koje nemaju simptome bolesti. Njihov primarni cilj je prevencija bolesti. Odnosno, otkrivanje bolesti u ranoj fazi i sprječavanje razvoja ozbiljnijih stanja. 

Ove kontrole ne samo da povećavaju šanse za uspješno liječenje, već i smanjuju potencijalne troškove.

Ipak, trebaš znati da ih ne trebaju svi obavljati jednako. Primjerice, ako si u ranim dvadesetima ne moraš ići na denzitometriju, kao ni na Papa-test ako si u kasnim šezdesetima. 

No ono što vrijedi za svakoga, bez obzira na dob, spol ili trenutačno zdravstveno stanje, jest da se preventivno moraš pregledati.

Pa, koje je preventivne preglede dobro obaviti?

Iako ne postoji univerzalan popis koji vrijedi za svakoga, postoje pregledi koji se preporučuju u određenim životnim fazama – ovisno o dobi, spolu i zdravstvenim rizicima. U nastavku donosimo one najvažnije.

Laboratorijske pretrage

Mnoge promjene u tijelu nastupaju tiho, bez jasnih i vidljivih simptoma. Zato su laboratorijske pretrage neizostavan dio preventive. One mogu otkriti poremećaje u fazi kada se tvoje tijelo još može vratiti u ravnotežu, često i bez potrebe za lijekovima.

U pravilu bi ih trebao/la obavljati jednom godišnje.

Najčešće laboratorijske pretrage su:

  • kompletna krvna slika
  • lipidni profil
  • biokemijske pretrage
  • hormon štitnjače
  • analiza urina

Ultrazvuk abdomena

Ultrazvukom abdomena pregledava se unutrašnjost trbušne šupljine. Ovom pretragom možeš otkriti promjene koje nemaju simptome – poput masne jetre, žučnih kamenaca, cista ili proširenja krvnih žila.

Koliko često trebaš obavljati ultrazvuk abdomena prvenstveno ovisi o tvom zdravstvenom statusu, obiteljskoj anamnezi i navikama.

Primjerice, ako si “zdrav/a”, dovoljno je da pregled obaviš jednom godišnje. S druge strane, ako imaš određene simptome, trebaš ga obaviti do dva puta godišnje.

Ginekološki pregled

Mnoge dijagnoze povezane sa ženskim reproduktivnim zdravljem mogu se uspješno spriječiti ili liječiti, ali samo ako se otkriju na vrijeme. Zato su preventivni ginekološki pregledi važni. 

Ginekološki pregled uključuje:

  • anamnezu, odnosno razgovor s liječnikom
  • pregled na ginekološkom stolu
  • Papa-test
  • ultrazvuk
  • savjetovanje s liječnikom
Kako bi očuvala svoje zdravlje, važno je da pregled obavljaš redovito, u pravilu svake dvije godine. Ako nemaš uredne nalaze, pregled trebaš obavljati jednom godišnje ili po preporuci svog ginekologa.

Mamografija i ultrazvuk dojki

Mamografija i ultrazvuk dojki metode su koje služe otkrivanju promjena u tkivu dojke, kao što su primjerice tumor, ciste i druge abnormalnosti.

Iako imaju isti cilj, ove metode razlikuju se po tehnologiji, primjeni i pogodnosti za određene skupine žena.

Mamografija funkcionira na tehnologiji rendgenskog zračenja, a cijeli postupak može biti malo neugodan zbog pritiska. Smatra se zlatnim standardom za rano otkrivanje raka dojke. Preporučuje se ženama iznad 40 godina.

S druge strane, ultrazvuk dojki koristi visokofrekventne zvučne valove, što postupak čini bezbolnim. Za razliku od mamografije, bolje prikazuje promjene kod gustog tkiva. Preporučuje se ženama ispod 40 godina.

Neovisno o tome radiš li mamografiju ili ultrazvuk, pregled bi trebala obavljati jednom godišnje.

Uz ove metode, redovno bi trebala obavljati i samopregled dojke. To možeš napraviti jednom mjesečno, pri kraju menstrualnog ciklusa.

Urološki pregled

Preventivni urološki pregled medicinski je postupak u kojem se procjenjuje zdravlje i funkcija mokraćnog sustava.

Dok se ženama preporučuje pregled u slučaju pojave simptoma, muškarcima se savjetuje da ga obave preventivno između 40. i 45. godine života.

Urološki pregled uključuje:

  • anamnezu, odnosno razgovor s liječnikom
  • fizički pregled
  • dijagnostičke testove
  • savjetovanje s liječnikom
Ako si pripadnik muškog spola i imaš više od 50 godina, trebaš ga obaviti barem jednom godišnje. Ako si mlađi, ali u svojoj obitelji imaš povijest raka prostate, preglede trebaš početi obavljati redovito nakon navršene 45. godine.

Oftalmološki pregled

Oftalmološki pregled uključuje pregled vida i zdravlja očiju. Cilj mu je rano otkriti promjene vida, očne bolesti i spriječiti komplikacije koje mogu dovesti do trajnog oštećenja vida.

Najčešće uključuje:

  • anamnezu
  • refrakciju
  • određivanje vidne oštrine
  • pregled prednjeg segmenta oka biomikroskopom
  • mjerenje očnog tlaka
  • pregled očne pozadine
Ako nemaš simptome, preventivni oftalmološki pregled trebaš obaviti jednom godišnje.

Stomatološki pregled

Stomatološki pregled podrazumijeva pregled usne šupljine, u svrhu ranog otkrivanja karijesa, bolesti desni i drugih stanja koje mogu narušiti tvoje zdravlje.

Najčešće uključuje:

  • pregled usne šupljine
  • dijagnostičko rendgensko snimanje
  • preventivne zahvate – npr. čišćenje kamenca, čišćenje karijesa i slično
Čak i ako nemaš nikakve simptome, stomatološki pregled trebao/la bi obavljati minimalno dva puta godišnje.

Test na okultno krvarenje i kolonoskopija

Test na okultno krvarenje i kolonoskopija metode su koje služe ranom otkrivanju polipa i raka debelog crijeva.

Test na okultno krvarenje je neinvazivna metoda koja se provodi na temelju uzorka stolice.

Ako si stariji/a od 50 godina, test na okultno krvarenje trebaš obaviti jednom godišnje. Ako u obiteljskoj anamnezi imaš potvrđen rak debelog crijeva, redovne pretrage trebaš započeti nakon 40. godine.

Ako je tvoj test na okultno krvarenje pozitivan, moraš napraviti kolonoskopiju.

Kolonoskopija je endoskopski pregled debelog crijeva koji omogućuje liječniku da vizualno pregleda unutrašnjost crijeva pomoću fleksibilne cijevi s kamerom. To je najpouzdanija metoda za otkrivanje i uklanjanje polipa, te za dijagnostiku raka debelog crijeva u ranoj fazi.

Čak i ako ti izostanu indikacije, nakon što navršiš 50. godina, kolonoskopiju trebaš raditi redovito. Prema preporukama liječnika svakih 10 godina.

Denzitometrija

Naše kosti s godinama gube na gustoći, stoga se u određenoj dobi preporučuje denzitometrija – radiološka pretraga na temelju koje se izračunava mineralna gustoća kostiju.

Denzitometrija se preporučuje svim ženama starijim od 65 godina, onima koje su ušle u menopauzu i imale prijelome te ženama u perimenopauzi ili postmenopauzi s čimbenicima rizika za osteoporozu. 

Muškarce se upućuje na denzitometriju ako imaju naznake niske koštane gustoće, povijest prijeloma, kao i gubitak tjelesne visine veći od 3,8cm.

Ako nemaš rizik od osteoporoze, denzitometriju moraš ponoviti u rasponu od 10 do 15 godina. U suprotnome, pregled moraš obaviti svake dvije godine.

Preventivni pregledi prema godinama

Dakle, sad kad si saznao/la koji su najčešći preventivni pregledi, vrijeme je da saznaš kada i koje preglede trebaš obaviti. Evo vodiča po životnim razdobljima:

DobPreventivni pregled
prije 40-e godinelaboratorijske pretrage – krvna slika, kolesterol, glukoza u krvi, urinstomatološki pregledoftalmološki pregledžene – ginekološki pregled, papa test, ultrazvuk dojki
u 40-imalaboratorijske pretrage – krvna slika, kolesterol, glukoza u krvi, urinstomatološki pregledoftalmološki pregledžene – ginekološki pregled, papa test, mamografijatest na okultno krvarenje
u 50-imalaboratorijske pretrage – krvna slika, kolesterol, glukoza u krvi, urinstomatološki pregledoftalmološki pregledtest na okultno krvarenje ili kolonoskopijažene – ginekološki pregled, papa test, mamografija, denzitometrijamuškarci – urološki pregled
u 60-imalaboratorijske pretrage – krvna slika, kolesterol, glukoza u krvi, urinstomatološki pregledoftalmološki pregledtest na okultno krvarenje ili kolonoskopijaultrazvuk abdomenažene – ginekološki pregled, papa test, mamografija, denzitometrijamuškarci – urološki pregled
u 70-imalaboratorijske pretrage – krvna slika, kolesterol, glukoza u krvi, urinstomatološki pregledoftalmološki pregledtest na okultno krvarenje ili kolonoskopijaultrazvuk abdomenažene – denzitometrijamuškarci – urološki pregled

Nacionalni preventivni programi

Osim individualnih pregleda koje možeš obaviti kod svog liječnika, u Hrvatskoj postoje i nacionalni preventivni programi. Riječ je o organiziranim probirima koje država provodi kako bi rano otkrila bolesti i smanjila smrtnost građana.

Programi su besplatni, a dostupni su građanima s obaveznim zdravstvenim osiguranjem koji odgovaraju određenim uvjetima. 

U Hrvatskoj postoje sljedeći nacionalni preventivni programi:

  • nacionalni preventivni zdravstveni pregled
  • nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke
  • nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice
  • nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
  • nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća
  • nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate
  • nacionalni program ranog otkrivanja melanoma

Nacionalni preventivni zdravstveni pregled

Hrvatska ima visoku stopu obolijevanja i smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti. Pritom prednjače bolesti srca, moždani udari te tumori. U većini slučajeva ova se oboljenja mogu izliječiti ako se reagira na vrijeme.

Zato je u Hrvatskoj razvijen Nacionalni preventivni zdravstveni pregled koji građane potiče na brigu o svojem zdravlju.

Program obuhvaća osobe starije od 40 godina koje u posljednje dvije godine nisu imale prvi ili kontrolni pregled kod svog izabranog liječnika.

Važno je znati da se u program ne prijavljuješ samostalno, već sudjeluješ na temelju službenog poziva koji ti stiže poštom

Preventivni zdravstveni pregled sastoji se od:

  • ispitivanja životnog stila i navika
  • ispitivanja kumulativnog profila
  • fizikalnog pregleda
  • edukacije i savjetovanja
  • upućivanja, odnosno izdavanja uputnica

U slučaju indikacije određenih abnormalnosti, liječnik će te uputiti na daljnje preglede.

Uz općeniti zdravstveni pregled, nacionalni program obuhvaća preglede specificirane za određene vrste raka. Pa krenimo od jednog od najčešćeg među ženama – raka dojke. 

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

U Hrvatskoj gotovo četvrtina žena novooboljelih od raka obolijeva upravo od raka dojke. Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak u Hrvatskoj u 2022. zabilježeno je 3.088 slučajeva.

Srećom, više od 90% oboljelih od raka dojke može se izliječiti ako dijagnozu otkriju na vrijeme. Zato je važno obavljati preventivne preglede.

U nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke pozivaju se žene od 49 do 70 godina, koje u posljednje dvije godine nisu obavile mamografiju.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svakog dana se jednog ženi dijagnosticira rak vrata maternice. 

U svrhu njegove prevencije Ministarstvo zdravstva pokrenulo je Nacionalni program koji koristi dva modela testiranja: Papa test i HPV test.

Njime su obuhvaćene sve žene u dobi od 25 do 64 godine koje u posljednje tri godine nisu obavile Papa ili HPV test.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća

Rak pluća jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Godišnje oboli više od 3.000 ljudi. Ovo je ujedno i najsmrtonosniji oblik raka u Hrvatskoj.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća nastoji poboljšati ranu dijagnozu bolesti, ali i stopu preživljavanja.

Programom su obuhvaćene sobe od 50 do 75 godina, s poviješću pušenja od najmanje 30 godina, koji trenutačno puše ili su prestali pušiti u posljednjih 15 godina.

Test se provodi pomoću CT skeniranja niske doze.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Rak debelog crijeva drugi je najčešći uzrok smrti od raka. No pravovremenim otkrivanjem, povećava se šansa za ozdravljenjem.

Programom su obuhvaćene osobe oba spola u dobi od 50 do 74 godine, koje u prethodne dvije godine nisu obavile pregled.

Testiranje se provodi pomoću testa na okultno krvarenje u stolici.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate

Rak prostate treći je najčešći uzrok smrti kod muškaraca, nakon raka pluća i debelog crijeva. Shodno navedenom, osmišljen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate.

On je trenutačno još uvijek u pilot-fazi, a provodi se prvenstveno na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. 

Program je usmjeren na muškarce od 55 do 69 godina koji nikada nisu bolovali od raka prostate i koji nisu radili PSA test u zadnjih 12 mjeseci.

Protokol uključuje prvo testiranje PSA (prostata-specifični antigen), a za muškarce s povišenim PSA slijedi multiparametrijska magnetska rezonancija (mpMRI), nakon čega se prema potrebi provodi biopsija prostate.

Nacionalni program ranog otkrivanja melanoma

Incidencija melanoma u Hrvatskoj je u porastu, a u posljednjih 20 godina bilježimo prosječan

godišnji rast od 3,5%. Prema posljednjim dostupnim podacima hrvatskog Registra za rak, u 2022. dijagnosticirana su čak 994 slučaja melanoma kože.

Nacionalni program ranog otkrivanja melanoma obuhvaća pacijente koji prema procjeni obiteljskog liječnika imaju povećani rizik od oboljenja.

Testiranje se provodi na temelju specijalističkog pregleda dermatovenerologa i dermatoskopije.

Zdravlje ne čeka, a ne moraš ni ti

Iako su nacionalni preventivni pregledi neprocjenjivi alat u očuvanju zdravlja, oni obuhvaćaju samo dio populacije. No, ako ne spadaš u tražene rizične skupine, ne znači da trebaš čekati prve simptome.

Ugovori dodatno zdravstveno osiguranje i besplatno obavi niz sistematskih i preventivnih pregleda – bez čekanja, bez uputnica i bez ograničenja. Kontaktiraj naše agente i pronađi najbolju ponudu po svojoj mjeri.

Ugovori na kompare.hr
Imamo najbolje cijene dodatnog osiguranja