Ako ne znaš koja je brzina interneta dobra, teško ćeš znati je li tvoja zadovoljavajuća — odnosno, trebaš li biti zadovoljan/a sa svojim teleoperaterom.
Stoga u ovom članku donosimo koliko iznosi normalna brzina interneta u Hrvatskoj i kako možeš provjeriti svoju.
Koliko iznosi normalna brzina interneta?
Najkraće rečeno, ovisi. Brzina interneta prvenstveno se razlikuje prema vrsti interneta koji koristiš. Da bi definirali normalnu brzinu interneta prvo trebamo utvrditi koristiš li fiksni ili mobilni internet.
Na fiksni internet spajamo se putem fiksnih rješenja, poput parica. Najčešće ga koristimo kod kuće pa otud i kolokvijalni naziv “kućni internet”.
Na mobilni internet se spajamo putem mobilnih, odnosno prijenosnih rješenja, kao što su SIM kartice.
Međutim, prije no što postaviš visoka očekivanja za brzinu svog kućnog interneta, trebaš znati da on nije uvijek fiksni. Neki teleoperateri danas nude i tzv. prijenosni pokućni internet. Iako ćeš njega vjerojatno uglavnom koristiti kod kuće, on će biti nešto sporiji od onog koji koristi fiksni širokopojasni pristup.
Normalna brzina kućnog interneta u Hrvatskoj
Prema podacima Speedtest Global Indexa, u svibnju 2025. godine prosječna brzina fiksnog interneta u Hrvatskoj iznosila je:
- ⬇️ 96.65 Mbps za download, odnosno preuzimanje podataka s interneta na tvoj uređaj — ova brzina odredit će koliko će ti se brzo učitavati web stranice, filmovi, videi i slično.
- ⬆️ 47.32 Mbps za upload, odnosno učitavanje podataka s tvojeg uređaja na internet — ova brzina odredit će koliko ćeš brzo moći npr. prenijeti fotografije s računala na Google disk.
Dakle, možemo reći da otprilike toliko iznosi i normalna brzina kućnog interneta u Hrvatskoj.
Normalna brzina mobilnog interneta u Hrvatskoj
Prema istim podacima, u svibnju 2025. godine prosječna brzina mobilnog interneta u Hrvatskoj iznosila je:
- ⬇️ 128.49 Mbps za download
- ⬆️ 17.84 Mbps za upload
Stoga ovo (okvirno) možemo smatrati normalnom brzinom mobilnog interneta u Hrvatskoj.
Koliki je ping normalan?
Uz brzinu, kod kvalitete interneta važno je promatrati i takozvani ping. Ping (ili latencija) označava vrijeme koje je potrebno da podatak stigne od tvojeg uređaja do servera i nazad. Izražava se u milisekundama.
Jednostavnije rečeno, zamisli da klikneš “Play” na YouTube platformi. Ping je vrijeme između tvog klika i trenutka kada server pokreće tvoj zahtjev. Što je ping manji, stvari se brže događaju..
Evo što se smatra dobrim pingom:
U svibnju 2025. prosječni ping u Hrvatskoj iznosio je:
- za fiksni internet 9ms
- za mobilni internet 23ms
Koja brzina interneta je dobra?
Normalna brzina interneta nije nužno i dobra, jer to zaista ovisi o tvojim potrebama.
Jedan lak način da utvrdiš koja bi ti brzina interneta odgovarala je sljedeći:
- Istestiraj svoju trenutačnu brzinu interneta.
- Razmisli koliko bi ti više (ako uopće) bilo potrebno da bi bio/la zadovoljan/na. Savjete za to dat ćemo ti u nastavku.
Pritisni GO i pričekaj par sekundi dok ti se ne pojave rezultati.
Također, uzmi u obzir što ti zapravo treba — veća brzina downloada ili uploada? Na primjer:
- ako te muči što ti se videi na YouTubeu pojavljuju u niskoj kvaliteti, treba ti veća brzina downloada.
- ako ti, pak, treba previše vremena da preneseš svoje fotografije na Google disk, treba ti veća brzina uploada.
Koja brzina interneta je dovoljna?
Prijeđimo na to kako odrediti koja bi brzina interneta zadovoljila tvoje potrebe. Kako bi to dokučio/la, u obzir uzmi dvije glavne stvari:
- kako koristiš internet
- koliko će osoba i uređaja redovno koristiti internet
U nastavku ćemo se najviše fokusirati na brzinu downloada (skidanja podataka) budući da je ona prosječnom korisniku važnija.
Uvjet #1: Kako koristiš internet
Ako internet koristiš za manje zahtjevne aktivnosti, poput odgovaranja na mailove, nije ti potrebna baš neka spektakularna brzina interneta.
Vrijedi i suprotno: ako ga koristiš za zahtjevnije aktivnosti, poput live streaminga, vjerojatno ti treba viša brzina.
Utvrdi kako koristiš internet i prema tome odredi što ti treba.
U nastavku ti donosimo uobičajene online aktivnosti okvirno poredane od manje do više zahtjevnih:
| Aktivnost | Brzina interneta |
| e-mailovi | cca. 0.5 Mbps |
| pregledavanje web stranica | cca. 1 Mbps |
| društvene mreže | cca. 3 Mbps |
| video konferencije | cca. 1-6 Mbps |
| gaming | cca. 5-10 Mbps |
| streamanje SD sadržaja | cca. 3 Mbps |
| streamanje HD sadržaja | cca. 5-25 Mbps |
| streamanje 4K sadržaja | cca. 25-50 Mbps |
Teško je 100% točno reći koja je aktivnost zahtjevnija od druge — jer i to ponešto ovisi o tebi. Na primjer, društvene mreže trošit će više interneta ako na njih prenosiš dugačke videe, a značajno manje ako samo scrollaš.
Ipak, gornji popis bi ti trebao dati okvirnu sliku o brzini koja ti treba.
Ako često prakticiraš aktivnosti pri kraju popisa, treba ti brži internet nego onome tko ga koristi samo za osnovno surfanje.
Uvjet #2: Broj korisnika i uređaja
Veći broj korisnika i uređaja koji koriste internet zahtijevaju veću brzinu interneta.
Preporučuje se da za svakog korisnika imaš na raspolaganju 25 Mbps za download. Stoga, kako bi izračunao/la optimalnu brzinu interneta, pomnoži broj osoba u kućanstvu s 25:
- Kućanstvo od 2 osobe = min. 50 Mbps
- Kućanstvo od 3 osobe = min. 75 Mbps
- Kućanstvo od 4+ osobe = min. 100 Mbps+
Recimo, naš suradnik koji radi od kuće je za nas istestirao brzinu svog interneta. Ima 3 ukućana i cca. 5 uređaja koji standardno koriste internet. Test je pokazao sljedeće:
je za nas istestirao brzinu svog interneta. Ima 3 ukućana i cca. 5 uređaja koji standardno koriste internet. Test je pokazao sljedeće:
Suradnik je sasvim zadovoljan brzinom, iako bi mu gornje “pravilo” reklo da mu treba viša 🙂
Možeš li uopće imati brži internet?
Utvrdio/la si da bi bilo dobro da imaš brži internet nego dosad, no hoće li to uopće biti moguće?
To ovisi o nekoliko stavki, a glavne ćemo pobrojati u nastavku.
Infrastruktura
Infrastruktura na tvojoj lokaciji je najčešći presudni faktor.
Tzv. “parica” je najstarija, ali i najuobičajenija opcija. Prepoznat ćeš ju po telefonskoj utičnici, a s njom očekuješ brzinu do 60 Mbps.
Dosta brži internet (do 200 Mbps) možeš dobiti ako imaš opciju za koaksijalni kabel.
Najbrži je, pak, optički internet (do 1 Gbps), no većinom je dostupan samo u užim gradskim centrima.
Blizina routera
Blizina routera također utječe na brzinu interneta — pogotovo bežičnog, jer se bežični signal smanjuje s udaljenošću.
To nije uvijek lako izvedivo, pa je alternativa pozicionirati router u središte doma, po mogućnosti na neku višu policu gdje signal neće imati fizičkih prepreka.
Što manje zidova imaš između routera i uređaja na kojem radiš, to će brzina interneta biti bolja. Također, router treba biti i što dalje od drugih elektroničkih uređaja koji mogu ometati signal.
Kako bi odredio/la najbolje mjesto za router, isprobaj ih više i pritom testiraj brzinu pomoću Speedtesta.
Mrežna kartica računala
Ako imaš uređaj stariji od 2010. godine, brzina će ti na njima vjerojatno biti smanjena. Najčešći krivac za to je mrežna kartica, bilo da je pokvarena ili samo stara.
Tu ne postoji lako rješenje, osim zamijeniti starije uređaje novijima.
Ugovori internet putem kompare.hr
Ako ipak misliš da je “krivac” za spor internet tvoj trenutačni operater, vrijeme je da ga promijeniš!
Pronađi najbolji paket interneta ovdje, a za dodatnu pomoć obrati se našim stručnjacima. Naša usluga je za tebe potpuno besplatna!
