Stacionarna rehabilitacija je iznimno učinkovita. Za razliku od ambulantne, ovaj tip rehabilitacije omogućava da se stopostotno posvetiš vlastitom oporavku u specijaliziranoj ustanovi, poput toplica, bez ikakvih distrakcija.
Cilj ovog vodiča je pojasniti ti imaš li pravo na istu te kako i gdje to pravo ostvariti. Donosimo ti, dakle, odgovore na sva tvoja pitanja, pa čak i prijedloge za najbolje toplice za rehabilitaciju u Hrvatskoj!
Tko ima pravo na odlazak u toplice preko HZZO-a?
Pravo na odlazak u toplice o trošku HZZO-a ima osoba koja:
- je osigurana obveznim zdravstvenim osiguranjem
- pati od bolesti, bolesnih stanja ili posljedica ozljeda utvrđenih Pravilnikom o medicinskoj rehabilitaciji
- ima funkcionalno oštećenje određenog stupnja – najčešće je potrebno da vrijednost funkcionalnog statusa izražena na Barthelovom indeksu bude manja od 80
Usto, uvjet za odobravanje rehabilitacije u toplicama – odnosno, tzv. bolničke rehabilitacije – jest da se ambulantna rehabilitacija u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti ne može (primjereno) provoditi. Više o razlici između ova dva tipa reći ćemo u nastavku.
Prije tog još treba uzeti u obzir da za odlazak u toplice ne smiju postojati sljedeće kontraindikacije:
- febrilna stanja, akutne zarazne bolesti, teški psihički poremećaji, patološka trudnoća
- imobilizacija kod koje nije moguće provoditi rehabilitacijsko liječenje
- komplicirani tijek koronarne bolesti, kardijalna dekompenzacija, ne podnošenje ergometrijskog opterećenja od 50 W tj. 300 Kpm, odnosno 2.0 METT-a, teški poremećaj srčanog ritma, ehografski utvrđeno povećanje kavuma lijeve klijetke preko 6 cm, te kardiovaskularne aneurizme
- teška oštećenja jetre i bubrega
- zloćudne bolesti u stanjima egzacerbacije i dekompenzacije
Ako zadovoljavaš ove uvjete, vjerojatno imaš pravo na odlazak u toplice o trošku HZZO-a. O tome ipak, kako ćemo vidjeti, konačnu odluku donosi liječničko povjerenstvo Zavoda.
Ambulantna vs. bolnička medicinska rehabilitacija
Kao što smo rekli, preduvjet za bolničku rehabilitaciju o trošku Zavoda jest da se ambulantna ne može uopće ili ne može primjereno provoditi. Pa, koja je razlika između ove dvije vrste medicinske rehabilitacije?
Ambulantna podrazumijeva da samu rehabilitaciju ostvaruješ na teret HZZO-a, no da putne troškove, hranu i/ili smještaj plaćaš sam/a. Najčešće u tom slučaju nećeš biti smješten/a u zdravstvenoj ustanovi u kojoj imaš rehabilitaciju, već dolaziti u dogovoreno vrijeme – na primjer, ujutro na pola sata svakog radnog dana u nadležni dom zdravlja.
Za ambulantnu rehabilitaciju se izdaje uputnica D1.
Bolnička rehabilitacija, pak, podrazumijeva da će ti i rehabilitacija, i putni troškovi, i hrana i smještaj biti podmireni od strane HZZO-a. Također ćeš i boraviti u ustanovi u kojoj će se rehabilitacija i provoditi, odnosno u ovom slučaju toplicama ili povezanom smještaju.
Za bolničku rehabilitaciju izdaje se uputnica B1.
Dakle, možemo reći da je bolnička rehabilitacija zapravo stacionarna rehabilitacija te podrazumijeva opsežniju zdravstvenu njegu i skrb od ambulantne. No, i ambulantna rehabilitacija ima svojih prednosti: na nju se u pravilu kraće čeka.
| Ambulantna rehabilitacija | Bolnička rehabilitacija | |
| Mjesto provođenja | Domovi zdravlja, KBC-i… | Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju |
| Podrazumijeva boravak u ustanovi | ✖ | ✔ |
| Uputnica | D1 | B1 |
| Čekanje | Kraće | Duže |
| Opseg zdravstvene njege i skrbi | Uži | Širi |
Početna vs. održavajuća rehabilitacija
Postoje još dva termina koja treba razlikovati: početnu i održavajuću rehabilitaciju.
Početnom rehabilitacijom se smatra svaki nastavak bolničkog liječenja te je za upućivanje dovoljna preporuka liječnika specijalista. U pravilu traje 21 dan, a izdaje se u svrhu premještanja osiguranika iz bolnice za akutne bolesti u specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju.
Dakle, provodi se isključivo nakon liječenja u bolnicama za liječenje akutnih bolesti.
Održavajuća rehabilitacija, pak, je ona koja se provodi na temelju uputnice obiteljskog liječnika, a prema mišljenju i nalazu doktora specijalista. Traje najdulje 21 dan.
| Početna rehabilitacija | Održavajuća rehabilitacija | |
| Tko izdaje preporuku? | Liječnik specijalist | Liječnik primarne zaštite (ali na osnovi prethodne preporuke specijalista) |
| Preduvjet za preporuku | Premještaj iz bolnice za liječenje akutnih bolesti | Varira ovisno o dijagnozi – npr. određeni funkcionalni status, prethodno neuspješna ambulantna rehabilitacija i sl. |
| Nadležno liječničko povjerenstvo HZZO-a | Prema sjedištu ustanove iz koje se osiguranika premješta | Prema sjedištu doktora primarne zdravstvene zaštite |
| Trajanje | U pravilu 21 dan | Max. 21 dan |
Kako ostvariti pravo na toplice preko HZZO-a?
Postupak možemo svesti na četiri koraka, s tim da je prvi potreban samo kad je riječ o početnoj rehabilitaciji. U slučaju održavajuće rehabilitacije ga jednostavno preskoči!
1. Preporuka liječnika specijalista
Prvo je, dakle, potrebno dobiti preporuku liječnika specijalista, najčešće fizijatra, za početnu bolničku rehabilitaciju. Ako ti je takvo mišljenje već prije dato, možeš odmah na drugi korak – odnosno, ravno do svog obiteljskog liječnika po uputnicu za održavajuću rehabilitaciju.
U svakom slučaju, već spomenuti Pravilnik o medicinskoj rehabilitaciji vrlo jasno definira točno koji specijalist može predložiti bolničku rehabilitaciju ovisno o dijagnozi:
Recimo, pacijenta s prijelomom lakta na rehabilitaciju prema ovome može uputiti isključivo traumatolog kirurg, a ne, na primjer, neurolog fizijatar ili internist kardiolog.
Na ovom popisu možeš vidjeti i točno pod kojim se uvjetima odobrava početna, a pod kojim održavajuća rehabilitacija, kao i koja je medicinska dokumentacija potrebna za isto.
2. Uputnica obiteljskog liječnika
Idući korak je od liječnika obiteljske medicine zatražiti uputnicu za liječničko povjerenstvo HZZO-a. Ona se izdaje na temelju mišljenja i nalaza specijalista, pa je važno da ga imaš prije odlaska svom doktoru.
Nakon toga, na tebi je samo da pričekaš konačnu odluku liječničkog povjerenstva Zavoda.
3. Suglasnost liječničkog povjerenstva
Liječničko povjerenstvo HZZO-a će ti konačno odobriti ili uskratiti bolničku rehabilitaciju o trošku Zavoda na temelju svega što im prezentira tvoj obiteljski liječnik. U pravilu se suglasnost može uskratiti samo u dva slučaja:
- ako za stacionarnu rehabilitaciju ne postoji medicinsko opravdanje
Ako ti povjerenstvo odobri bolničku rehabilitaciju, navest će i naziv konkretne ugovorne specijalne bolnice za koju daje odobrenje. Pravo na rehabilitaciju možeš ostvariti i drugdje, ali tad nećeš imati pravo na naknadu troškova prijevoza ili sanitetski prijevoz na teret HZZO-a.
4. Prijava u toplice
Preostaje samo zakazati termin u toplicama, što pacijent u pravilu radi sam. Dakle, trebaš naći kontakt toplica u koje si upućen/a i poslati im potrebnu dokumentaciju – najčešće odobrenje HZZO-a i otpusno pismo iz bolnice ili zadnji medicinski nalaz.
Toplice bi ti se povratno trebale javiti s prijedlogom termina.
Naglasit ćemo još da je i pri samom dolasku potrebno ponijeti određenu dokumentaciju, a najčešće:
- original uputnice liječničkog povjerenstva (ne starija od 90 dana)
- uputnicu B1
- osobnu iskaznicu, zdravstvenu iskaznicu, iskaznicu dopunskog osiguranja
- medicinsku dokumentaciju i lijekove po potrebi
Najbolje toplice u Hrvatskoj za rehabilitaciju
Od toplica za rehabilitaciju u Hrvatskoj možemo izdvojiti Krapinske, Varaždinske, Daruvarske i Bizovačke toplice te Naftalan (Ivanić Grad) i Thalassotherapiju (Opatija). Neke od njih se posebno profiliraju za određenu skupinu dijagnoza.
Recimo, Krapinske toplice su na posebno dobrom glasu u kontekstu rehabilitacije kardioloških pacijenata. Neke druge toplice bi, pak, mogle biti bolji izbor za primjerice rehabilitaciju nakon operacije kralježnice.
Najbolje je poslušati preporuku liječnika, bilo specijaliste ili obiteljskog liječnika, čak i ako u toplice planiraš o vlastitom trošku.
