Bez obzira želiš li kupiti stan, automobil ili ulagati u svoje obrazovanje, to često zahtijeva veće izdatke koje je nemoguće namiriti iz prosječne hrvatske plaće. Zato su krediti uvijek tražena roba.
No, znaš li koliki kredit možeš dobiti? I hoće li ti ga banka uopće odobriti? To ponajprije ovisi o tvojoj kreditnoj sposobnosti, odnosno, recimo to tako, ocjeni koju ti banka daje.
Stoga je važno znati kako se računa kreditna sposobnost i kako ju poboljšati. Sve informacije doznaj u nastavku!
Kako banka utvrđuje kreditnu sposobnost?
Banka utvrđuje kreditnu sposobnost na temelju relevantnih zakonskih okvira i vlastitih uvjeta utvrđenih internim aktima. Upravo zato sve banke utvrđuju kreditnu sposobnost na temelju sličnih faktora, ali se njihovi izračuni i konačna odluka mogu bitno razlikovati.
Također, unutar iste banke može postojati više metoda izračuna kreditne sposobnosti koje ovise o vrsti kredita, instrumentima osiguranja otplate, bonitetu poslodavca, roku otplate i sl.
Što se tiče zakonskih okvira, jedan od važnijih je egzistencijalni minimum propisan Ovršnim zakonom.
Egzistencijalni minimum smatra se minimalnim iznosom potrebnim za život te taj iznos tražitelju kredita (a najčešće i sudužniku/jamcu) mora ostati nakon plaćanja kreditnih obveza. On se svake godine povećava, što može smanjiti kreditnu sposobnost osobe kojoj plaća nije proporcionalno narasla.
Važnu ulogu igraju i preporuke HNB-a, poput onih o ograničenjima iznosa novog zaduživanja potrošača. Ovo će se ograničenje znatno povećati 1. travnja 2025., što znači da će banke tad tražiteljima moći ponuditi manje kredite nego prije.
No, kao što smo rekli, svaka banka za sebe također propisuje i vlastite uvjete utvrđivanja kreditne sposobnosti internim aktima. Rizičari i analitičari zaposleni u određenoj banci definiraju pojam kreditne sposobnosti za tu konkretnu banku.
Primjer izračuna kreditne sposobnosti
Na sljedećem primjeru ćemo pokazati kako tri banke s trima različitim internim uvjetima mogu klijentima s istim mjesečnim primanjima (900,00 i 1.400,00 EUR), ponuditi tri različita iznosa kredita.
U skladu s uvjetima banke 1: izračun kreditne sposobnosti provodi se primjenom Ovršnog zakona.
Klijent koji ima redovita mjesečna primanja od 900,00 EUR može prema Ovršnom zakonu opteretiti četvrtinu svojih primanja kreditom, s maksimalnim mogućim anuitetom od 225,00 EUR.
S druge strane, klijent s mjesečnim primanjima od 1.400,00 EUR može opteretiti sve osim dvije trećine prosječne hrvatske plaće, odnosno trenutačno 868,00 EUR. Maksimalni mogući anuitet za tog klijenta iznosi 532,00 EUR.
U skladu s uvjetima banke 2: bez obzira na visinu primanja klijent se smije zadužiti do 45% svojih ukupnih primanja.
Na primjer, ako mjesečna primanja potencijalnog dužnika iznose 900,00 EUR, maksimalan mogući anuitet iznosi 405,00 EUR. U slučaju da mjesečna primanja dužnika iznose 1.400,00 EUR, klijent se može kreditno opteretiti primanja do 630,00 EUR.
U skladu s uvjetima banke 3: potencijalni korisnici kredita moraju zadovoljiti socijalni minimum koji je odredila banka, a iznosi 450,00 EUR. Socijalni minimum ne smije biti manji od 35% ukupnih primanja.
Dakle, ako klijent ima redovita mjesečna primanja od 900,00 EUR, može opteretiti svoja primanja kreditom do iznosa od 450,00 EUR. Potencijalni dužnik s mjesečnim primanjima od 1.400,00 EUR može se zadužiti kreditom do iznosa od 950,00 EUR.
| Visina plaće | Kreditna sposobnost | ||
| Banka 1 | Banka 2 | Banka 3 | |
| 900,00 EUR | 225,00 EUR | 405,00 EUR | 450,00 EUR |
| 1.400,00 EUR | 532,00 EUR | 630,00 EUR | 950,00 EUR |
Način na koji će se financijska odnosno matematička kreditna sposobnost računati ovisi uvelike o roku otplate kredita.
Kako se računa kreditna sposobnost
Kreditna sposobnost računa se prvenstveno na temelju redovnih primanja, no ona nikako nisu jedini faktor.
Redovna primanja umanjena za postojeće obveze su osnova samo za izračun financijske kreditne sposobnosti, dok onu nefinancijsku određuju čimbenici kao što su status zaposlenja, poslodavac, dodatna primanja, članovi kućanstva i urednost u otplati obveza.
U svrhu procjene kreditne sposobnosti (korisnika kredita, sudužnika, jamaca), banke koriste podatke o:
- redovnim primanjima
- statusu zaposlenja
- poslodavcu kod kojeg je potencijalni korisnik kredita zaposlen
- broju članova uzdržavanih osoba
- bračnom statusu
- redovitosti izvršavanja postojećih kreditnih obveza
- potencijalnim obvezama na ime uloge sudužnika/jamca
Osim kredita, i druge financijske obveze mogu utjecati na kreditnu sposobnost. Primjerice, prekoračenja po tekućem računu, kreditne kartice, obveze za leasing i slično.
Većina banaka će pri izračunu kreditne sposobnosti uzeti u obzir zaduženja po charge ili revolving karticama te će za određeni iznos umanjiti kreditnu sposobnost. Neke banke ne gledaju iznos u korištenju, nego dozvoljeni limit po karticama.
1. Visina mjesečnih primanja i postojeće obveze
Kako bi dobio/la kredit, moraš zadovoljiti bankovni kriterij redovite otplate. To znači da moraš imati dovoljan neopterećeni dio svojih mjesečnih primanja koji ćeš koristiti za vraćanje kredita. Točnije, moraš zadovoljiti financijsku (matematičku) kreditnu sposobnost.
Mjesečna primanja koja su ti potrebna za željeni kredit ovise o vrsti, iznosu kredita i roku otplate.
Visinu redovnih primanja banka određuje na temelju:
- platnih lista (za redovno zaposlene)
- JOPPD obrasca
- potvrde HZMO-a (u slučaju umirovljenika)
- potvrde o dohotku ili primicima (za obrtnike)
- eventualno drugu dokumentaciju o primanjima, plaćenom porezu i doprinosima unatrag šest mjeseci ili za prošlu kalendarsku godinu
Redovitim mjesečnim primanjima, mogu se pribrojiti i naknade za prijevoz, topli obrok, nagrade, terenski dodaci, najamnine…
Izračun matematičke kreditne sposobnosti u bankama se provodi na temelju Ovršnog zakona, postotka ukupne maksimalne zaduženosti ili na temelju minimalne osnovice za život koja je popisana kreditnim uvjetima.
U većini slučajeva, Ovršni zakon određuje minimalni iznos plaće koji mora ostati nakon svih zaduženja, uzimajući u obzir prosječnu neto plaću u Hrvatskoj.
Prema Ovršnom zakonu, ako je tvoja plaća manja od 1.157,32 EUR, neopterećeno ti mora ostati ¾ plaće, a s ostatkom se možeš zaduživati.
¼ primanja = 250,00 EUR
Ostatak = 750,00 EUR
Ako ti je plaća veća od 1.157,32 EUR, neopterećeno ti mora ostati osnovica od 868 EUR, odnosno trenutačno dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj.
Zaštićeni iznos = 868,00 EUR
Maksimalni iznos mjesečne rate ili anuiteta = 832,00 EUR
Ponavljamo da se banke ne moraju nužno držati ovih izračuna, nego mogu primijeniti i svoja interna pravila.
2. Status zaposlenja
Kako je posljednjih godina u Hrvatskoj započeo trend agencijskog zapošljavanja na određeno vrijeme, dio se banaka već prilagodio novonastaloj situaciji. Stoga se krediti odobravaju i zaposlenima na neodređeno i određeno radno vrijeme, iako se prednost svakako daje onim prvima.
Građani zaposleni na određeno vrijeme koji žele realizirati stambeni ili nenamjenski kredit moraju zadovoljiti dva uvjeta: kontinuirani radni staž minimalno 6-12 mjeseci i redovitost u izvršavanju postojećih dužničkih obveza (dopušteno prekoračenje, kreditne kartice, krediti i sl.).
Ako si zaposlen/a na određeno radno vrijeme, na tržištu danas već postoji povelik broj kredita koje možeš realizirati.
Banke utvrđuju status zaposlenja iz ovjerene potvrde poslodavaca, e-radne knjižice ili temeljem ugovora o radu. Zaposlenima na određeno često se uvjetuje prijenos primanja kao dodatno osiguranje kredita.
3. Solventnost poduzeća
Kao što je potrebno odrediti tvoju kreditnu sposobnost, jednako je važno provjeriti solventnost ili bonitet poslodavca za kojeg radiš, odnosno sposobnost poslodavca da u svakom trenutku novčano podmiri sve dospjele obveze u roku dospijeća.
To podrazumijeva provjeru likvidnosti i financijskog zdravlja poduzeća, isplaćuje li poslodavac redovito plaće svim zaposlenima i slično.
Također, tvoja kreditna sposobnost ovisi o tome radiš li u javnom ili privatnom trgovačkom društvu ili obrtu. Važno je i razmotriti veličinu tvrtke u kojoj radiš, odnosno je li mala, srednja ili velika.
Banka B kreditira zaposlenike čiji je poslodavac ocijenjen ocjenom A, B ili C, neovisno o broju zaposlenih.
Banka C kreditira zaposlenike čiji poslodavci imaju više od 2 godine poslovanja.
Prilikom provjere urednosti poslodavca, naglasak se stavlja na solventnost poslovanja, broj zaposlenih, godine solventnog poslovanja, vrsti djelatnosti koju poduzeće obavlja i slično.
4. Status urednosti u OSR sustavu
Urednost u plaćanju dosadašnjih obveza jedna je od najvažnijih ocjena koja se koristi za procjenu kreditne sposobnosti.
Redovitost u plaćanju kao i pregled svih kreditnih obveza vodi se kroz OSR sustav.
On obrađuje podatke građana te u Potvrdi o obradi osobnih podataka u sustavu registra bilježi sve kreditne obveze kod banaka, leasing društava i kartičarskih institucija.
Prije nego što ti odobri kredit, banka će zaviriti u OSR sustav, koji je poput “krvne slike” tvojih dosadašnjih financijskih obveza. Kroz taj sustav se bilježe informacije o tvojim kreditnim zaduženjima, redovnosti otplate postojećih obveza, instrumentima osiguranjima, mogućim obvezama na ime uloge jamca ili sudužnika itd.
Korištenjem OSR sustava financijskim institucijama dostupan je velik broj informacija o urednosti i zaduženosti klijenta.
Osim provjere OSR sustava, banke danas primjenjuju i druge metode za provjeru ponašanja klijenta kad je riječ o zaduživanju i urednosti otplate postojećih obveza. Obično su klijenti u obavezi dostaviti dodatne obrasce i potvrde.
Banke često traže potvrde o korištenju tekućih računa, potvrde o blokadama, promete po transakcijskim računima i slično.
5. Analiza upitnika
Kreditni zahtjev sadržava i upitnik koji obuhvaća niz pitanja osobnog karaktera. Klijenti mu najčešće ne pridaju važnost, no njihovi odgovori zapravo utječu na konačnu odluku banke o realizaciji kredita.
Pitanja o broju članova uzdržavanih osoba, bračnom statusu, stanovanju u vlastitom stanu ili kući, stručnoj spremi, starosti, duljini vremena provedenog na istoj stambenoj adresi i kod istog poslodavca, imovini koju posjeduješ i slično svakako treba shvatiti ozbiljno.
Ako si kod trenutačnog poslodavca zaposlen/a svega 8 mjeseci, moći ćeš, neovisno o visini mjesečnih primanja i ukupnom radnom stažu, realizirati kredit samo prema uvjetima kreditne linije 1.
6. Interna ocjena u banci
Interna ocjena u banci ili interni rejting dodatan je način procjene tvoje kreditne sposobnosti. To je obično složeni algoritam koji na temelju definiranih parametara analizira i izračunava ocjenu klijenta.
Ovdje govorimo o sustavu koji je kreirala svaka banka za sebe, a pomaže pri procjeni klijenta kao platiše.
Osim parametara kao što su kreditna povijest i urednost u otplati obveza, bonitet poslodavca, vrsta ugovora o radu i članovi kućanstva, postoji još niz drugih čimbenika koji utječu na ovu ocjenu.
To su, primjerice, parametri koji ocjenjuju tvoje financijsko ponašanje, odgovornost pri zaduživanju, plaćanju obveza, učestalost zaduživanja, ukupnu kreditnu izloženost…
U nekim bankama, ako ne zadovoljiš internu ocjenu u banci, bez obzira što zadovoljavaš financijsku kreditnu sposobnost, nećeš moći dobiti kredit.
I djelatnik banke je često ključni faktor
Odluku o odobrenju kreditnog zahtjeva najčešće donose rizičari banke, uprava banke ili rizičari osiguravajuće kuće. No, određene iznose kredita može odobriti i voditelj poslovnice.
Dakle, realizacija kredita može ovisiti i o subjektivnoj procjeni osobnog bankara, karakteru osobe, dosadašnjem iskustvu te odnosu s određenim klijentom. Djelatnik banke, temeljem individualne procjene, također može zatražiti da svoju kreditnu sposobnost poboljšaš kreditno sposobnim sudužnikom.
Instrumenti osiguranja otplate kredita
Instrumenti osiguranja otplate kredita su sredstva koja banka koristi za osiguranje naplate svojih potraživanja od klijenta s kojim je uspostavila kreditni odnos. U ovu se svrhu najčešće koriste sljedeći instrumenti:
- sudužnik
- polica životnog osiguranja
- polica osiguranja od nesretnog slučaja
- polica osiguranja otplate kredita u slučaju otkaza
- namjenski depozit
Iako kod kredita postoje instrumenti osiguranja, oni su za banku tek sekundarni izvor naplate, dok primarni izvor predstavljaju novčanih prihodi klijenta.
Zbog različitih gospodarskih, društvenih, financijskih i tržišnih promjena u zadnjih nekoliko godina, građani i banke morali su se prilagoditi novim uvjetima i mogućnostima zaduživanja, procjenama boniteta i mjerama za što sigurniju otplatu odnosno naplatu kreditnih obveza.
I ti savjesno procijeni svoju kreditnu sposobnost
Kako banke procjenjuju tvoju kreditnu sposobnost, tako bi i ti trebao/la savjesno procijeniti svoje mogućnosti vraćanja obveza, kao i kvalitetno procijeniti ponude koje se na tržištu kredita nude. Danas se zaista čini da su krediti sve traženiji, ali i dostupniji.
No, to što je danas lakše do kredita znači i da se lakše možemo upustiti u dugove i probleme.
Zato se, prije odabira kredita, detaljno informiraj o uvjetima kreditiranja i rizicima koje podrazumijeva ugovor o dužničkom poslu. Nužno je da znaš što za tebe može značiti promjena kamatnih stopa, način otplate kredita, mogućnost prijevremene otplate itd.
Zbog toga je uloga posrednika u ovome procesu izuzetno važna. Upoznavanje sa svim bitnim informacijama te ponudama kreditnih linija rezultira odabirom pravog kredita, što je jedan od osnovnih preduvjeta uredne otplate kredita.
Želiš lakše do kredita?
Naši iskusni kreditni posrednici mogu ti pomoći ostvariti kredit po najpovoljnijim uvjetima, čak i ako ti kreditna sposobnost malo “šteka”. Zakaži poziv i iskoristi naše usluge. One su za tebe potpuno besplatne!
Česta pitanja
Što je kreditna sposobnost?
Kreditna sposobnost ili bonitet je zapravo ocjena vjerojatnosti podmirivanja preuzete obveze u ugovorenom roku. Laički rečeno, to je ocjena kojom banka opisuje tvoju pouzdanost kao platiše.
Kakva je moja kreditna sposobnost nakon blokade?
Kreditna sposobnost nakon blokade je svakako snižena, a za koliko točno ovisit će o internim uvjetima banke. Najčešće je glavni faktor pri izračunu vrijeme koje je prošlo od tvog izlaska iz blokade. Što je protekli period dulji, to ti je kreditna sposobnost veća.
Pritom treba napomenuti da neki kreditori nude kredite i bez provjere kreditne sposobnosti. No, oni najčešće dolaze uz znatno nepovoljnije uvjete.
Kakvu kreditnu sposobnost imaju paušalni obrtnici?
Paušalni obrtnici kod većine banaka imaju nešto nižu kreditnu sposobnost od drugih obrtnika i onih zaposlenih u d.o.o. ili j.d.o.o. poduzećima. Njihova kreditna sposobnost često ovisi i o glavnoj djelatnosti kojom se bave te stabilnosti prihoda.
No, dobra vijest je da paušalni obrtnici ipak mogu dobiti kredite u Hrvatskoj — potrebno je samo malo više strpljenja i znanja! Obratite nam se za pomoć s realizacijom.
Koliko iznosi minimalna plaća za kredit?
Minimalna plaća za kredit u Hrvatskoj nije univerzalno definirana, ali svaka banka ima propisana minimalna primanja za kredit. Stvar funkcionira suprotno: na temelju redovnih primanja i obveza se određuje koliki iznos kredita tražitelj može otplatiti, a samim time i dobiti.
Sukladno Ovršnom zakonu, korisniku mora ostati neopterećeno minimalno 868,00 EUR/mjesec ako ima plaću veću od prosječne neto plaće, dok se korisnik koji ima plaću manju od prosječne može zadužiti samo do ¼ primanja.
Recimo, ako korisnik ima plaću od 1.000,00 EUR, tad može priuštiti kredit s maksimalno 250 EUR mjesečne rate ili anuiteta.
