Alergološko testiranje često se preporučuje osobama kod kojih se sumnja na alergiju na određenu tvar ili više tvari. Ono bi trebalo utvrditi uzročnika problema i pomoći držati eventualnu alergiju pod kontrolom.
No, što točno alergološko testiranje podrazumijeva—i koliko nam rezultati zaista mogu pomoći? Kako bismo na to odgovorili, kontaktirali smo dr. Vesnu Vukičević Lazarević, alergologa i kliničkog imunologa s bogatim iskustvom u ovom području.
Što je alergološko testiranje?
Alergološko testiranje je testiranje odgovora imunološkog sustava na tzv. alergene, odnosno određene tvari prisutne u okolini ili hrani koju unosimo u organizam.
Alergo testovi obično podrazumijevaju testiranje osjetljivosti na skupinu alergena, primjerice nutritivnih i inhalacijskih, odnosno tvari u hrani i zraku.
Za primjer, testiranje može obuhvaćati sljedeće alergene:
| Skupina | Kućna prašina | Orašasti plodovi |
| Alergeni | – Kućne grinje – Grinje – Kućna prašina – Žohar | – Kokos – Kikiriki – Badem – Lješnjak – Brazilski oraščić |
Točan opseg ovisit će o preporuci liječnika te zapažanjima samog pacijenta.
Vrste testiranja na alergije
Postoji više vrsta alergološkog testiranja, a kao najčešće dr. Vukičević Lazarević navodi sljedeće:
- Kožni ubodni test (prick test) – najčešće korišten; daje brze rezultate, koristi se za inhalacijske i nutritivne alergene
- Intradermalni test – osjetljiviji, ali rjeđe u primjeni zbog većeg rizika lažno pozitivnih reakcija
- Patch test (epikutani test) – koristi se kod sumnje na kontaktni dermatitis
- Krvni testovi (specifični IgE) – mjere količinu IgE protutijela u krvi
- Provokacijski testovi – izvode se isključivo u specijaliziranim ustanovama, pod nadzorom
Liječnik obiteljske medicine (LOM) samostalno izdaje uputnicu samo za neke vrste testiranja.
– LOM može izdati uputnicu za kožni ubodni test, krvne testove i patch test, no intradermalni i provokacijski testovi se rade isključivo na prijedlog alergologa, pojasnila je dr. Vukičević Lazarević.
Prema tome, želi li pacijent na neki od potonje navedenih testova, za to će mu biti potrebna preporuka specijalista. Nju je obično moguće dobiti nakon konzilijarnog pregleda.
Kada obaviti test na alergije?
Alergološko testiranje savjetuje se obaviti kadgod potencijalni simptomi postanu izraženi. Oni mogu biti kožni, probavni i respiratorni.
- Kožni simptomi – osip, svrbež
- Probavni simptomi – dijareja, grčevi
- Resporatorni simptomi – kihanje, kašljanje, astma
No, nije svaki trenutak jednako povoljan za provođenje testiranja. Određena doba godine i životne okolnosti mogu utjecati na pouzdanost rezultata, pa se preporučuje dobro razmisliti o najpovoljnijem periodu.
Dr. Vukičević Lazarević navodi neke faktore koje treba uzeti u obzir:
- u slučaju testiranja za inhalacijske alergene, test bi trebalo napraviti izvan sezone cvatnje (kasna jesen/zima)
- pacijenti tijekom i neposredno prije testiranja ne bi trebali koristiti antihistaminike ili neku drugu imunosupresivnu terapiju, poput kortikosteroida
- pacijenti u vrijeme testiranja ne bi smjeli imati akutnu infekciju ili pogoršanje kronične bolesti
Što se tiče testiranja djece, dr. Vukičević Lazarević ističe da općenito ne postoje kontraindikacije.
– Testiranje je uglavnom sigurno i kod manje djece. Provokacijski testovi se ne rade rutinski u male djece, osim u strogo kontroliranim uvjetima, pojašnjava.ale djece, osim u strogo kontroliranim uvjetima, pojašnjava.
Kontraindikacije za alergološka testiranja
Alergološka testiranja bi se također trebala izbjegavati u periodima kad postoje ikakve kontraindikacije.
To podrazumijeva već spomenute akutne infekcije, pogoršanje astme ili neke druge kronične bolesti te nemogućnost prekida antihistaminika ili imunosupresivnog lijeka u slučaju kožnog testiranja. Također, alergološko testiranje se ne preporučuje onima koji u anamenzi imaju anafilaktičke reakcije.
Gdje obaviti alergološko testiranje
Alergološko testiranje dostupno je u javnim i u privatnim zdravstvenim ustanovama. Obje opcije imaju svoje specifičnosti.
Alergološko testiranje na uputnicu
Za testiranje u javnoj zdravstvenoj ustanovi je potrebna uputnica liječnika obiteljske medicine ili alergologa. Kao što smo spomenuli, tko ju točno izdaje ovisi o tipu testiranja.
Recimo, za kožni ubodni test uputnicu može izdati LOM, a za intradermalni test samo alergolog.
Uputnicu A3 izdaje LOM kako bi na temelju iste specijalist proveo test na alergije. Na temelju uputnice C1, pak, specijalist može sam pacijentu izdati interne uputnice za navedeni test, ako smatra da je to potrebno.
Osim u javnim, alergološko testiranje na uputnicu je moguće obaviti i u privatnim ustanovama o trošku HZZO-a, pod uvjetom da ove ustanove imaju ugovor sa Zavodom.
Alergološko testiranje bez uputnice
No, što ako pacijent ipak nema uputnicu? Tad test na alergije može obaviti privatno, ali troškove testiranja snosi sam.
Ovi troškovi nisu posve zanemarivi. Recimo, prosječna cijena alergološkog testiranja u Zagrebu na temelju naše (kratke) analize iznosi 115€. No, ona može i varirati ovisno o opsegu testiranja, odnosno broju alergena koje obuhvaća.
Naravno, svaka privatna ustanova može formirati vlastite, jedinstvene pakete i cijene. Neke tako imaju panele intolerancije na hranu, što može biti povoljnije od više pojedinačnih testova na manju skupinu alergena.
Također, ušteda je moguća i ako pacijentu testiranje pokriva polica dodatnog zdravstvenog osiguranja. Dodatno osiguranje može pokrivati velik broj pretraga, specijalističke preglede, fizikalnu terapiju, pa čak i male operativne zahvate u privatnim ustanovama.
Ovo bi nekima u konačnici mogla biti povoljnija opcija, primjerice pacijentima koji žele koristiti i druge zdravstvene usluge u privatnim ustanovama.
Kako se pripremiti za alergološko testiranje
- U sklopu pripreme, pa čak i prije razgovora s LOM-om i alergologom, bilo bi dobro voditi dnevnik simptoma.
- Također, alergologa bi trebalo obavijesiti o svim aktualnim terapijama.
Ostatak pripreme ovisi o tipu testa.
Primjerice, za kožno testiranje Dr. Vukičević Lazarević preporučuje vodič Specijalne bolnice za plućne bolesti u Zagrebu. On navodi lijekove koje treba prestati uzimati prije testiranja te upućuje pacijente da izbjegavaju kozmetičke pripravke, kreme i parfeme.
Krvne pretrage je, s druge strane, potrebno obaviti ujutro natašte. Mogu postojati i druge upute koje bi ipak bilo najbolje dobiti od liječnika.
Lažno pozitivni i lažno negativni rezultati
Nakon pripreme i testiranja, pacijent dobiva rezultate istog. Pitanje je, što s njima? Treba li se na njih pacijent nužno oslanjati? Dr. Vukičević Lazarević savjetuje oprez.
– Lažno pozitivni i lažno negativni rezultati alergološkog testiranja relativno su česti i mogu se pojaviti iz različitih razloga, pojašnjava.
Lažno pozitivni nalazi češće se javljaju kod osjetljivijih testova, primjerice intradermalnih testova ili testiranja na alergene koji nemaju jasnu povezanost s kliničkim simptomima, kao što su prehrambene namirnice. S druge strane, lažno negativni rezultati su mogući ako je pacijent uzimao antihistaminike ili neke druge lijekove koji smanjuju kožnu reaktivnost, pojašanjava.
Zbog toga se rezultati alergoloških testova uvijek trebaju tumačiti u kombinaciji s anamnezom i kliničkom slikom pacijenta.
Liječnik obiteljske medicine može izdati uputnicu za novo alergološko testiranje, a ponovni pregled specijalista ovisi o samoj kliničkoj slici.
Ako mi je alergološki test pozitivan, znači li to da imam alergiju?
Ne nužno. Dr. Vukičević Lazarević ističe da pozitivan test često predstavlja znak senzibilizacije, ali ne nužno i klinički relevantne alergije.
– Dijagnoza alergije ne postavlja se isključivo na temelju rezultata testiranja, već prvenstveno na temelju detaljne anamneze i kliničkog pregleda pacijenta. Alergološki testovi služe kao pomoćna dijagnostička metoda kojom se potvrđuje ili potkrepljuje sumnja na alergiju. No, sami po sebi nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze, pojašnjava.
Prema tome, nakon dobivanja rezultata je svakako najbolje pričekati konačno mišljenje specijalista i/ili LOM-a, koji će u obzir uzeti i druge faktore.
Osim toga, alergijski status nije trajan te se može mijenjati—alergije se tijekom života mogu i razviti i povući.
– Alergije dječje dobi, na primjer na mlijeko ili jaje, često nestaju s dobi, dok se inhalacijske alergije pak mogu razviti u odrasloj dobi, ističe dr. Vukičević Lazarević.
Vrijedi li onda napraviti test na alergije?
Ponekad možemo čuti stav da alergološko testiranje nema smisla jer je određene alergene jednostavno nemoguće izbjeći. K tome, kako smo vidjeli, mogući su i netočni rezultati, kao i promjena alergijskog statusa tijekom života.
Postoje i alergeni koje ipak možemo izbjeći, ili barem smanjiti kontakt s njima. Primjerice, utvrdi li se alergija na grinje, u najmanju ruku možemo uvesti korektivne mjere, poput smanjenja vlažnosti zraka i tuširanja odmah nakon buđenja.
Osim toga, Dr. Vukičević Lazarević naglašava i da alergološko testiranje može ukazati na povećane rizike od budućeg razvoja alergija, poput atopijskog dermatitisa, pa čak i astme.
Istovremeno upozorava i da alergo testovi imaju svoja ograničenja.
– Astma se ne može pouzdano predvidjeti samo testiranjem. Važna je klinička slika i praćenje kroz vrijeme, zaključuje.
