U što vjeruju građani Hrvatske?

Povjerenje u lidere i ljude iz svoje radne okoline uvjet je oporavka gospodarstva i bolje budućnosti. Kako poslovati i upravljati državom u kojoj je razina povjerenja niska i u kojoj 60 posto građana ne vidi perspektivu za sebe i svoje bližnje – tema je okruglog stola Nacionalnog indeksa sreće na kojem su danas sudjelovali predstavnici akademske zajednice, gospodarstva, financijskih institucija i medija.


Rezultati ekskluzivnog istraživanja Nacionalnog indeksa sreće pokazuju da se razina povjerenja u državu i Vladu značajno smanjila u odnosu na prošlu godinu i da su građani sve nezadovoljniji.

S druge strane, građani ne vjeruju ni sami sebi. Naime, samo 16% Hrvata govori istinu, a petina je poštena, proizlazi iz njihovih odgovora.
Hrvati se slažu s tvrdnjom da lažu (44%), da su pohlepni (47%) i zavidni (48%), pokazalo je istraživanje Nacionalnog indeksa sreće.
U Hrvatskoj nije lako upravljati ni državom ni poduzećem, ni poslovati ni trgovati ni voditi politiku, stoga je povećanje povjerenja uvjet oporavka gospodarstva, ali i bolje kvalitete života. Sretniji i zadovoljniji su oni koji imaju veće povjerenje u vlast i ljude iz svoje okoline. Oni koji ne vjeruju većini ljudi imaju Nacionalni indeks sreće 56,5 bodova, a oni koji vjeruju većini čak 70 bodova.

Biti građanin Hrvatske teže je nego lani, a povjerenje u budućnost je manje, osnovni je nalaz istraživanja Nacionalnog indeksa sreće o tome kako država utječe na kvalitetu života u Hrvatskoj’, kaže Marina Ralašić, voditeljica projekta Nacionalnog indeksa sreće iz magazina Banka.

Sustav nije fer
Ni jedan aspekt odnosa države prema građanima i njihovim interesima nije ocijenjen s više od dovoljan. Štoviše, svi se rezultati jedva kreću oko 2.


Najveće nezadovoljstvo, ali i pad u odnosu na lani, vidljiv je u tome da čak 59 posto građana (lani 45 posto) u Hrvatskoj ne vidi budućnosti za sebe i svoje bližnje. To pokazuje da se razina povjerenja u državu i Vladu značajno smanjila i da su građani sve nezadovoljniji.
Jedan od razloga nezadovoljstva perspektivom u Hrvatskoj sigurno je prevladavajuće mišljenje da građani u Hrvatskoj nemaju poštenu (fer) priliku osigurati pristojan život za sebe i svoju obitelj: takvih je čak 64 posto građana (nasuprot 6 posto onih koji su tim prilikama zadovoljni). Ti nalazi pokazuju da se hrvatsko društvo ne doživljava pravednim.
Takva je vrsta pesimizma pogubna jer sputava inicijativnost, poduzetnički duh, smanjuje društvenu koheziju, a povećava vjerojatnost sukoba i emigriranja onih koji vjeruju kako u drugim državama imaju fer prilike da se dokažu. A to su ponajprije mladi.

Strah od uspješnih
S tvrdnjom ‘Hrvati su marljivi’, 42 posto se ne može odlučiti, a 45 posto se uglavnom slaže da su marljivi. Među njima je samo 15 posto onih koji se u potpunosti slažu s tim da su marljivi. Ostali su podaci veoma porazni: 44 posto smatra da Hrvati lažu, a čak 48 posto ispitanika složilo se s tvrdnjom da su zavidni.
Najveća boljka hrvatskog društva je zavist i to nije uobičajena ljubomora kad nekoga volite pa ste malo i ljubomorni, nego patološka zavist. Jalni smo na bilo kakav pozitivan rad nekog drugog, eliminiramo ili usporavamo sposobne, propulzivne i uspješne, jer ih se bojimo‘, kaže prof. dr. sc. Veljko Đorđević, predstojnik Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tema povjerenja na razini države, tvrtke i pojedinca jedna je od ključnih stvari o kojoj moramo više razgovarati, kaže Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza. Kao takvo temelj je svakog uspješnog biznisa, ali čak ni povjerenje samo nije dovoljno. Za uspjeh je potrebna stabilnost okruženja, protočnost ljudi i ideja te odgovornost uz povjerenje među svim dionicima odnosno stakeholderima, naglašava Galić.

Zašto nismo zadovoljni državom?

Istraživanje Nacionalnog indeksa sreće pokazalo je da država:

  • osigurava perspektivu za 12,6% građana
  • ponaša se pošteno prema 6,3% građana
  • dobro upravlja prirodnim bogatstvom za 7,8% građana
  • rješava sukobe interesa za 6% građana
  • brine se o 5,3% građana
  • a političke stranke rade u interesu 2,8% građana.